Veliko otkriće u borbi protiv otpornosti bakterija na antibiotike

Iako je otpornost bakterija na postojeće antibiotike goruće pitanje već cijeli niz godina, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine, kojim se prvi put upozorilo na ovaj problem na globalnoj razini, podstaklo je daljnje napore ka rješavanju spomenutog problema.


OLYMPUS DIGITAL CAMERA

I dok je većina istraživanja usmjerena ka stvaranju novih antibiotika koji bi trebali napadati bakterije, naučnici s Monash University Biomedicine Discovery Institute, Walter and Eliza Hall Institute i The University of Melbourne svoju su pozornost posvetili uništavanju bolesnih stanica imunološkog sistema unutar kojih se kriju bakterije.

Naime, bakterije se od antibiotika obično „kriju“ u makrofagima, stanicama imunološkog sistema, čija je osnovna svrha borba protiv infekcija. Kako bi ojačali imunološki sistem pacijenta, timovi pod vodstvom dr. Thomasa Naderera i dr. Jamesa Vincea, odlučili su iskoristiti lijekove prvobitno razvijene za liječenje raka, a u cilju uništavanja bolesnih stanica imunološkog sistema.

Nakon što su makrofage zarazili legionelom, naučnici su odlučili iskoristiti najmoderniju dijagnostičku opremu da bi u stvarnom vremenu mogli pratiti kako patogen napada imunološki sistem bolesnika. Pritom je otkriveno kako su dvije bjelančevine neophodne za opstanak inficiranih makrofaga, a time i same bolesti, budući da dozvoljavaju neometan rast broja bakterija unutar makrofaga.

Riječ je o bjelančevinama MCL-1 i BCL-XL, gdje bakterija tokom napada na makrofag uništava MCL-1 i time si otvara put za ulazak u onesposobljenu stanicu. S druge strane, BCL-XL ostaje neoštećena, a što održava već zaraženi makrofag na životu.

Kako bi bakterije izložili djelovanju antibiotika, naučnici su korištenjem lijekova razvijenih za borbu protiv zloćudnih bolesti uspjeli uništiti bolesne makrofage u kojima su se navedene skrivale. Kako navodi dr. Naderer, spomenuti lijekovi mogli bi se pokazati odličnim oružjem u borbi protiv tvrdokornih bakterijskih infekcija, kakva je, na primjer, legionarska bolest. Štaviše, tretmanom koji su razvili dr. Naderer i kolege, uništavaju se samo zaraženi makrofazi, no ne i oni zdravi, što je još jedna pozitivna strana njihovog projekta.

(Znanost.geek.hr)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!