“Svojoj djeci sam rekao da ne moraju imati sve petice i nisu ni imali”

Škola treba da bude mjesto gdje djeca odlaze sretna, mjesto koje vole, a ne da se tresu od straha.


Foto: Moj Novi Sad

Obrazovni sistem u BiH, ali i u regionu vapi za velikim promjenama, jasno je skoro svima. Jedan od pobornika radikalnih zaokreta u načinu na koji se radi sa djecom danas je i Ranko Rajović, autor NTC programa učenja koji se primjenjuje u školama u 20 zemalja svijeta.

 – Prvi put mi je postalo jasno da stvari nisu dobre kad su dvoje starije djece, Iva i Vuk, krenuli u školu. To je bilo učenje napamet i teško učenje. Oni su morali da ponove lekciju 2, 3 puta, pa tako nekoliko dana. Tresu se kad idu u školu. Od samog početka sam im govorio da ne moraju da imaju sve petice, meni je bilo važno da vidim da se trude. I niko od njih nije imao sve petice. Sjećam se dobro učitelja Vlade, Iva je bila četvrti razred, on mi dolazi i kaže: ‘Daj Ranko da vidimo šta ćemo, ona ima sve petice samo iz matematike je ta četvorka…” na šta mu ja odgovaram da joj ni slučajno ne daje peticu. On me začuđeno pita zbog čega. Pa zato što ONA zna da nije zaslužila. Učitelj je oklijevao jer mu je bilo žao da joj pokvari prosjek, ali na kraju je ostala ta četvorka. Jer ona nije zaslužila i neka zna da je ta četvorka njena. A ne da ja trčim kroz čitavo školovanje i popravljam njene ocjene, kao što neki roditelji rade, ispričao Rajović u emisiji “Da sam ja neko”.

Govoreći o očekivanjima koja je imao od svoje djece kad je reč o uspjehu u školi, Ranko Rajović kaže da nikada nije tražio od njih sve petice, samo da se trude.

 – Uvijek sam im govorio da ne moraju da imaju sve petice i nisu ih ni imali. Nijedno od njih četvoro. Svi su bili odlikaši, završili su fakultete, išli na master i doktorske studije. I sad kad gledam iz te perspektive, škola treba da bude mjesto gdje djeca odlaze sretna, mjesto koje vole, a ne da se tresu od straha. Tad sam zapravo počeo da razmišljam kako da im pomognem, objašnjava dr Rajović.

Škola mora da bude drugačija, vjeruje ovaj stručnjak za dječiji razvoj koji predaje širom Evrope, od Norveške do Grčke. Inače nemamo velike šanse.

 –  Ono što je takođe veliki problem u Evropi jeste to što 10-15% djece uzima lijek za koncentraciju. To je metilfenidat koji se daje kod poremećaja pažnje i hiperaktivnosti. Neki od tih lijekova su i na bazi amfetamina. A šta to znači? Pa mi dajemo drogu djetetu da nas sluša u školi. Pa je l’ to škola?, kaže Ranko Rajović i dodaje da nešto mora da se mijenja.

Ali to, kaže on, nije jedini problem. Drugi je to što, na međunarodnim testovima Evropa stagnira, a istočna Azija je iz godine u godinu sve bolja. A mi smo, tvrdi Rajović, ispod evropskog prosjeka, prenosi Zelenaucionica.com.

 – To znači da, ako škola ostane ovakva, mi nemamo šansu. Kad govorim o PISA testovima, neki kažu ‘pa dobro, PISA test nije važan’. Pa šta sad kad nismo dobri, onda nije važan? Za Njemačku je PISA test važan pokazatelj razvoja države u budućnosti.

Rajović, ipak, kaže da ne možemo tek tako prepisivati obrazovne modele drugih država kod nas.

 – Kineski model je dobar za Kineze, finski za Fince. Mi moramo da razvijamo svoj model, a ne da kopiramo tuđe, kaže Rajović i dodaje:

 – Meni je glavni cilj da vratimo smijeh u školu, da nam se djeca smiju. Veliki reformator Jan Komenski je i rekao da je jedini način da škola uspije taj da liči na igru. I u početku je tako i bilo. Danas kada pitamo djecu da napišu jednu riječ koja opisuje školu – niko nije napisao igra, zaključuje Rajović.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!