Da bi se poboljšalo učenje i da bi naučila što više na času, djeca moraju sudjelovati i biti koncentrisana. Nastavnici su pokušali sve, od hodanja po učionici, preko ograničavanja vremena utrošenog na predavanje, do smišljanja vlastitog načina podučavanja djece. Međutim, jedna zemlja je odlučila da je najbolji način da se poveća razina koncentracije povećanjem broja školskih odmora tokom dana.
U Finskoj, koja se može pohvaliti jednim od najboljih javnih obrazovnih sistema u svijetu, djeca imaju školski odmor od 15 minuta svakih sat vremena. Tokom 1960-ih godina Finska je preuredila obrazovni sistem, s fokusom na to da svakom djetetu osigura jednak početak u životu.
Obrazovanje je besplatno, postoji minimalno standardizirano testiranje i razredi su manji nego u drugim državama. Formalno obrazovanje počinje u sedmoj godini, do koje se mnogo vrednuju dječija igra i vrijeme provedeno vani. Taj trend se nastavlja i nakon što dijete pođe u školu, s učenicima koji u prosjeku provode 75 minuta na školskom odmoru svaki dan. To je više nego dvostruko više od vremena koje djeca u Americi prosječno provedu na odmoru tokom običnog školskog dana.
Taj odmor omogućava djeci da troše energiju, zabave se i razvijaju socijalne vještine, daleko od toga da im odvlači pozornost. Nakon što školski odmor od 15 minuta završi, nastavnici u Finskoj javljaju da su njihovi učenici ponovno koncentrisani i spremni za učenje.
Ako vremenski uvjeti dopuste, školski odmor provodi se vani. Djeca će se igrati na kiši, vjetru, hladnoći i snijegu i ući unutra samo ako su velike vremenske nepogode. Važan dio tih čestih pauza je to da se djeca mogu igrati. Igrama ne upravljaju nastavnici, nego se djeca zabavljaju na svoj način.
– Tokom školske godine moji učenici iz Finske bi poslije odmora od 15 minuta obavezno ušli u učionicu skačući. I, najvažnije, bili su više fokusirani tokom nastave, napisao je u jednom članku Tim Walker, američki nastavnik u Finskoj.
U drugim državama školski odmor se sve više i više skraćuje. Osim ograničavanja vremena namijenjenog školskom odmoru svaki dan, neke škole zadržavaju učenike poslije časa kao oblik kažnjavanja zbog lošeg ponašanja.
To znači da djeca koja se ne fokusiraju na časovima mogu biti kažnjena neodlaskom na školski odmor koji im je prijeko potreban.
Tjelesna aktivnost može poboljšati moždane funkcije tako što povećava količinu kisika u mozgu. To može poboljšati rad mozga, što profesori smatraju korisnim. Igra na igralištu također bi mogla pridonijeti povećanju razine tjelesne spremnosti učenika. Dječija pretilost mogla bi se smanjiti poticanjem djece da sudjeluju u više tjelesnih aktivnosti i kod kuće i na igralištu.
Igra djeci isto tako pruža šansu da se socijaliziraju i sudjeluju u stvaranju vlastitog načina zabave. Ako se djeci pruži šansa da sama organiziraju svoje igre i da se redovno zajedno igraju, manje su šanse da će iskusiti onu vrstu dosade što muči djecu koja sudjeluju samo u planskoj igri ili onima koje se zasnivaju na tehnologiji.
Postoje mnogobrojna istraživanja koja podupiru pozitivan utjecaj igranja i odmora u okruženjima za učenje. Ekspert i istraživač važnosti školskog odmora Antony Pellegerini, ustanovio je da se vrpoljenje učenika smanjuje nakon odmora. Djeca koja idu na odmor, isto tako, mogu se bolje usredotočiti na zadatke na času. Školski odmor utječe na povećanje produktivnosti na času. Također, utječe na povećanje samopoštovanja i sposobnosti rješavanja problema jer djeca sama doziraju aktivnosti. Pellegrini je također zaključio da školski odmor pomaže djeci u razvoju kontrole uma.
Mnogi ljudi smatraju dječiju igru i učenje zasebnim stvarima, dok djeca zapravo puno uče u igri. Mlađoj djeci igra je jedan od najboljih načina da se podstakne učenje, pogotovo kada je ta igra samousmjerena. Kako djeca rastu, igra i dalje ima važnu ulogu u učenju i obrazovanju. Školski odmor omogućava djeci da uspješnije uče, povećaju samopouzdanje i izgrade snažne odnose s vršnjacima.