Samela Alagić, pedagogica: Učenike je moguće zainteresovati za borbu protiv korupcije

Tekst je nastao u okviru projekta Jačanje omladinskog aktivizma u borbi protiv korupcije: Znanje In, korupcija Out koji zajednički provode Medijske inicijative i Centar za razvoj omladinskog aktivizma uz podršku Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija (UNDEF).


Piše: Alem Dedović

Korupcija je jedan od najvećih izazova našeg vremena, te je globalno prepoznata kao jedna od osnovnih prepreka razvoja društva i demokracije. Zemlje u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, posebno su podložne fenomenu korupcije s obzirom na slabo razvijene institucionalne kapacitete za provođenje zakona, te generalno nedovoljan nivo demokratske kulture u celokupnom društvu. Korupcija u obrazovanju ima ozbiljne negativne ekonomske, političke i socijalne posledice, jer obrazovanje predstavlja javnu sferu koja ima najveći uticaj na sudbinu i uspeh mladih ljudi u jednom društvu.

Analiziranjem primera dobre prakse pojedinih zemalja, kao i proučavanjem fenomena korupcije, jasno je da sama prinuda nije dovoljna da bi se ova pojava svela na minimalni nivo u kojem društvo može nesmetano funkcionisati. Preventivnim pristupom uz pomoć određenih mehanizama poput edukativnih programa može doći do pozitivnih promena i rezultata u sprečavanju korupcije u obrazovnom sistemu.

Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019 koju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 7. maja 2015. godine jasno je prepoznala značaj obrazovnog i vaspitnog procesa u borbi protiv korupcije te kroz posebne strateške programe formulisala obaveze obrazovnih institucija u oblasti prevencije korupcije. Navedeni strateški programi predviđaju da obrazovanje iz oblasti etike bude uključeno u nastavne programe kao svojevrstan alat za izgradnju etički prihvatljivih stavova i obrazaca ponašanja kod dece i mladih ali i kao priprema za njihov budući aktivan pristup borbi protiv korupcije. To se provodi kroz ostvarenje nekoliko ciljeva, a prvenstveno kroz sistemsko organizovanje i provođenje edukacije učenika i studenata o štetnosti korupcije.

Kroz određene projekte u osnovnim i srednjim školama, uči se o korupciji. Ishodi učenja kroz časove o korupciji: razumevanje pojmova poput podmićivanja, iznude, prevare, zloupotrebe položaja i sl.; razvijanje svesti o poželjnim moralnim vrednostima, te sposobnosti za pravilno moralno rasuđivanje i donošenje ispravnih odluka; razvijanje kritičkog mišljenja i socijalnih kompetencija učenika; razvijanje procene svoga ponašanja, te odgovornosti prema sebi i drugima.

S tim u vezi, razgovarano je sa Samelom Alagić, pedagogicom JU OŠ „ Safvet-beg Bašagić“

U vašoj školi, održali ste određeni broj antikorupcijskih časova. Da li je učenike bilo moguće zainteresovati za temu prevencije korupcije?

Da, učenike je bilo moguće zainteresovati za temu prevencije korupcije, a evo i kako. Brojne edukacije koje sam prošla i kao neko ko je bio polaznik brojnih programa koji su u konačnici imali zadatak prevencije korupcije, i kao trener u tim brojnim edukacijama, omogućile su mi da na terenu tj. svojoj školskoj sredini lakše provedem sve aktivnosti na prevenciji korupcije.

U okviru edukacija sam naučila da djeci samo pominjanje definicija ili općenito priča o korupciji ne znači ništa. Zajedno sa kolegama koji su iskazali i prepoznali značaj ovakvih edukacija i njihove primjene na školskom terenu, krenula sam indirektno na promovisanju ideje antikorupcije. Krenuli smo od najmanjih, učenika i razreda, kroz brojne basne i priče čije se teme i ideje mogu smatrati koruptivnim. Materijal smo našli u njihovim udžbenicima tj. nastavnim sadržajima.

Zatim smo prema hronološkom uzrastu djece radili i obradu nastavnih sadržaja i radionice koje su promovisale prevenciju korupcije. Sa učenicima starijih razreda (VIII i IX razred) tek smo mogli koristiti definicije i sve ono što se odnosi na korupciju. Pogotovu smo akcenat stavili na korupciju u obrazovanju. To smo radili kroz radionice, nastavne sadržaje, odjeljenske časove, mini projekte, anketiranje i sl. Sa učenicima IX razreda sam uradila projekat „Korupcija u obrazovanju“ kroz koji smo posjetili brojne organizacije i udruženja, kao i Agenciju za prevenciju korupcije na nivou BiH.

Učenici su na taj način imali jasniju sliku o korupciji i prevenciji korupcije koja će im sigurno pomoći da se sa korupcijom i antikorupcijom lakše nose tokom svog daljeg školovanja, a i kasnije u životu.

Uradili smo 17 antikoruptivnih časova u koja su bila uključena djeca od I do IX razreda.

Prema vašem mišljenju, ko snosi veću odgovornost za korupciju, nastavnici ili roditelji?

Mislim podjednako. Roditelji su primjer i uzor svojoj djeci. Na način kako roditelji plasiraju informacije prema djeci zavisi i to kako će se djeca odnositi prema tome. Nastavnici, pak takođe svojim primjerima mogu pomoći i biti promotor ideja o etici, poštenju, moralu, a sa druge strane svojim neprofesionalnim odnosom mogu potaknuti djecu da su ideje poštenja, morala i etike nebitne u životu i ponašanju djeteta, mladog bića.

Koliko je važno jačanje veština nastavnika i učenika za učešće u antikorupcijskim akcijama?

Naravno da je važno. Nastavnik jačajuči svoje vještine direktno jača i vještine učenika. Od njegovih zagovaranja, promovisanja i poticanja djece na sve što je pozitivno i dobro, ovisi i akcija učenika. Sa djecom se može uraditi jako puno samo ih treba voditi u pozitivnom i pravom smjere, a u tome je uloga nastavnika nezaobilazna. Djeca prihvataju i vole sve što se tiče njih kada prepoznaju da je to u njihovom najboljem interesu, jačajuči svoj aktivizam koji se svakako može primijeniti i na antikorupcijske akcije.

 Koliko je značajno podizanje svesti javnosti a naročito mladih o problemu korupcije u obrazovanju kroz jedinstvenu i modernu viralnu kampanju?

Sve akcije i kampanje koje potiču angmažman mladih i njihovo direktno učešće svakako imaju pozornost javnosti. Građani vjeruju mladima, vjeruju u njihove ideje i projekte, pa što onda ne bi trebali vjerovati u kampanje koje zagovaraju prevenciju korupcije, a pogotovu na prevenciju korupcije obrazovanju, koji svi smatraju ključnim elementom opstanka jednog društva.

Nedavno, na Antikoruptivnom forumu mladih, u okviru projekta „Prevencija korupcije u obrazovanju: Više znanja, više transparentnosti“ imali smo priliku čuti da je Vaša škola donela odluku da nastavno osoblje ne sme primati poklone. Možete li reći nešto više o tome?

Da, ta Odluka datira još od 2016. godine. Na prijedlog Vijeća učenika, koji su podržali i Vijeće roditelja i Školski odbor u našoj školi je zabranjeno svaki vid donošendarivanja nastavnika od strane učenika i njihovih roditelja. Mišljenja sam da je to bila dobra ideja učenika koja, sigurna sam, je proizašla upravo iz rada sa učenicima kroz antikorupcijske časove, radionice i projekte.

Uvođenjem antikorupcijskih sadržaja u nastavu, promovira se kritičko mišljenje i neovisno učenje, daje se doprinos odgoju i obrazovanju odgovornih građana. Osim časova odeljenske zajednice teme antikorupcijskog programa mogu se uvrstiti i u druge nastavne predmete, kao i informatiku, bosanski jezik i sl.. Posebno zanimljive aktivnosti učenika mogu se postići u osmišljavanju društvenih akcija i kampanja protiv korupcije. Pri tome će se pomoći učenicima izgraditi sustav vrednosti i razviti veštine potrebne za odnos prema korupciji kakav je svojstven demokratskom društvu, odnosno razvijati kod učenika samosvest i odgovornost, kako bi bili odgovorni i aktivni sudionici društva.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Školski.ba
Školski.ba je informativno-edukativni portal namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini, učiteljima, nastavnicima i roditeljima.