Pandemija ostavila brojne posljedice na učenike i nastavnike: Šta dalje očekivati?

Pandemija je ograničila socijalnu dimenziju učenja i ugrozila mentalno zdravlje učenika.


Foto: Envato
Foto: Envato

I psihičke i fizičke posljedice ostavila je protekla godina pandemije koronavirusa na učenike i nastavnike Kantona Sarajevo. Rezultat je to istraživanja koje je provelo kantonalno Ministarstvo za odgoj i obrazovanje nad 12 hiljada učenika i roditelja.

Predstavljen je i Priručnik po kojem će se raditi u novoj školskoj godini koji će pomoći nastavnom osoblju, ali i roditeljima za kvalitetniji način nastave.

Pandemija je ograničila socijalnu dimenziju učenja i ugrozila mentalno zdravlje učenika. Gotovo polovina od ispitanih učenika u Kantonu Sarajevo izjavilo je da je često bilo nervozno, nešto manji postotak djece ima problem sa motivacijom, ili osjeća manjak vrijednosti i anksioznost.

 – Nešto što brine mnoge roditelje je koliko su djeca motivisana, koliko to utiče na njihovo zdravlje, koliko su zainteresovani za neke druge aktivnosti. Uvijek je nekako predmet tjelesni odgoj bio pod drugim načinom realiziranja, to je nešto što je jako potrebno djeci, više vremena sad provode sjedeći za računarom, ističe Merima Bečarević iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, piše Bhrt.ba.

Posebno rizičan faktor je fizička, odnosno društvena izolovanost. Zbog toga su ispaštali i učenici i nastavnici.

 – Glavni utjecaji imali su upravo dužina izloženosti ekranima, fizička aktivnost, sjedilačke navike, način ishrane, psihološka reaktivnost na situaciju u kojoj su se djeca našla, građa tijela i utjecaj okoline, kaže prim. dr. Amra Juzunović-Kaljić.

 – Nastavnici su bili izloženi velikim naporima u toku ovog perioda ali je stepen kontrole, odnosno autonomije koji su oni imali prilikom donošenja odluka bio relativno mali, naglašava prof. dr. Dženana Husremović, članica ekspertnog tima.

Problem je i to što su propušteni redovni sistematski pregledi i redovna imunizacija. Mora se raditi na stvaranju sigurnog higijensko epidemiološkog okruženja.

 – To je priprema ili reažuriranje kriznih planova unutar škole što podrazumijeva jačanje higijensko epidemiološkog nadzora u školama, formiranje odgovornih timova ali kolega unutar škola, ističe članica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS Aida Pilav.

Šta se može očekivati u novoj školskoj godini i kako će se odvijati proces nastave, biće poznato nakon 20. avgusta, kazala je resorna ministrica. Za sada je sigurno da neće biti kombiniranog modela nastave, jer nije pokazao dobre rezultate. A do tada napravljen je Priručnik po kojem će se raditi.

 – Ono što će biti izmjena u odnosu na raniji period jeste naše nastojanje da što većem broju učenika omogućimo prisustvo u učionicama, ali i uz lajv prijenos časova mislimo da možemo postići bolje efekte u nastavi, kaže Naida Hota-Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje KS.

U naredne dvije godine popravljat će se štete u obrazovanju nastale zbog pandemije i sve će biti usmjereno, kako kažu, COVID odgovoru. Odluke će se i dalje donositi na bazi istraživanja, a najvažniji cilj je blagostanje učenika.