Priča nije tako jednostavna kako se čini, a rezultati koje naši učenici imaju na relevantnim međunarodnim testiranjima su i više nego loši.
– Tradicionalni načini izvođenja nastave koji su u našoj državi još uvijek dominantni više pripremaju djecu za prošlost nego za budućnost, kazala je za Bljesak.info Maja Stojkić, ravnateljica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.
Bio je to naime odgovor ravnateljice ove Agencije na naše pitanje ”koliko BiH nazaduje u prilagodbi obrazovnog sustava s europskim trendovima i potrebama suvremenog doba?”
No, priča nije tako jednostavna kako se čini, a rezultati koje naši učenici imaju na relevantnim međunarodnim testiranjima su i više nego loši. Razloga je mnogo, a u skladu s tim javljaju se i brojna pitanja, na koja se odgovori tek naziru.
Hiperprodukcija odlikaša
Jedno od njih postavila je upravo Maja Stojkić. Sagovornica portala Bljesak se pita ”kako zemlja s hiperprodukcijom odlikaša može imati rezultate ispod međunarodnog prosjeka u istraživanjima koja traže praktičnu primjenu znanja, ako djeca ne uče samo za ocjenu?”.
Dakle, uče li nam djeca samo za ocjenu a ne za znanje – odgovor je dalo i PISA istraživanje u kojem su učenici iz BiH prvi put sudjelovali 2018. Rezultati istraživanja su pokazali veliko zaostajanje naših učenika za učenicima u Europskoj uniji. Petnaestogodišnjaci u BiH, u prosjeku, zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz Europske unije. Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne posjeduje funkcionalnu čitalačku pismenost, odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta tekstova.
Žaneta Džumhur, PISA državni koordinator, tada je predstavila rezultate 15-godišnjka iz Bosne i Hercegovine, koji su sudjelovali u istraživanjima PISA 2018.
– Učenička postignuća u PISA 2018. u BiH pokazuje da je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u znanosti 398 bodova, što je ispod OECD prosjeka. Iz prirodnih znanosti je najlošije postignuće. Rekli bismo da se radi o tri godine školovanju razlike, i ako to predstavimo u razumljivijem obliku, u OECD zemljama radi se o 15-godišnjacima a u našoj zemlji bi to bili učenici koji su 12-godišnjaci i koji pohađaju sedmi razred osnovne škole, iznijela je podatke Džumhur.
Ispod EU prosjeka
Da smo ispod europskog prosjeka jasno je odavno, no da se približimo rezultatima učenika iz razvijenih zemalja – čini se ne činimo mnogo. Ili ono što činimo još uvijek nije dovoljno.
– Kako bi današnja škola omogućila djeci da se optimalno razvijaju, potrebno je naučiti učenike kako učiti, odnosno promijeniti način učenja, poučavanja i vrednovanja učenikova rada, mišljenja je Stojkić.
Osvrnuvši se na rezultate PISA istraživanje profesor matematike i informatike u Drugoj gimnaziji Mostar, ujedno i predsjednik Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju CERIT – Anes Hadžiomerović kaže da je ”istraživanje pokazalo da imamo izvrsne pojedince među učenicima.” Njegovi učenici su inače svjetski prvaci u robotici.
Kao mentor bh. robotičke reprezentacije i neko ko je vidio kako to rade svjetske sile, koliko EU zemlje ulažu u znanje i razvoj obrazovanja – mišljenja je da naši obrazovni programi nisu toliko loši, ali su dosta opširni.
– Uči se dosta nepotrebnih stvari koje su davno prevaziđene, kaže Hadžiomerović.
Fokus na reprodukciji sadržaja, a ne na inovativnosti
Iz IV osnovne škole Mostar kažu da su postojeći nastavni planovi i programi za osnovno obrazovanje preobimni i neprilagođeni učenicima digitalne generacije.
Fokusirani su uglavnom na reprodukciju nastavnih sadržaja, a ne na inovativnost, kreativnost, razvoj kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, digitalne, poduzetničke, socijalne i građanske kompetencije.
– U današnje vrijeme djeca primarno uče za ocjenu, ali još uvijek postoje učenici koji uče za znanje i koji ulažu puno slobodnog vremena u izradu posve individualnih radova kojima pokazuju izuzetno visok nivo kreativnosti, maštovitosti i istraživačkih kompetencija. Mislim da je važno ohrabriti ih u tome. Kada napravite izložbu učeniku koji pokazuje afinitet prema likovnom izražavanju, vi mu, zapravo, dajete znak da je dobar u onome što radi, da postiže izvrsne rezultate i tu rad i učenje za ocjenu prestaje, a počinje ljudska potreba za samoostvarenjem, mišljenja je Školski stručni tim za planiranje i vrednovanje odgojno obrazovnog procesa u IV osnovnoj školi.
Iz ove mostarske škole ističu i kako naše učionice, naši nastavni planovi i programi i materijalni resursi u školama, najčešće nisu u skladu s visokotehnološkim okruženjem u kojem odrastaju učenici, te im ne podstiču radoznalost i znatiželju, a to je osnova svakog učenja.
Odlikaši ne znaju podijeliti dva broja
Zbog svih navedenih razloga djeca su na PISA testiranju npr. masovno izbjegavala zadatak koji se tiče jednostavnog izračuna visine stepenica. Na to je posebno podsjetila ravnateljica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.