Nakon što je djevojčica u Jajcu pretučena stručnjaci poručuju: Pričajte sa svojom djecom

Videosnimak koji kruži internetom, a u kojem jedna djevojčica fizički zlostavlja drugu, alarm je za cijelo društvo u BiH.


Posljednji slučaj međuvršnjačkog nasilja zabilježen u Jajcu ne bi se trebao ticati samo Srednjobosanskog kantona. Videosnimak, koji kruži internetom, a u kojem jedna djevojčica fizički zlostavlja drugu, alarm je za cijelo društvo u BiH.

Snimak iz Jajca zgrozio bh. javnost

Slučaj međuvršnjačkog nasilja u Jajcu uzburkao je Srednjobosanski kanton, ali i alarmirao društvo u cijeloj BiH. Videosnimak u kojem se jedna djevočica iživljava nad drugom, i to uz ohrabrenje i skandiranje svojih vršnjaka, zabrinuo je roditelje, digao na noge prosvjetu i polici…

Nažalost, nije to usamljen slučaj. Tema vršnjačkog nasilja često biva u fokusu. Ko je zakazao i kako konačno spriječiti ovu pošast – u Dnevniku 3 odgovarala je Elma Omersoftić, psihologinja i stručnjakinja iz oblasti vršnjačkog nasilja.

Kaže da je među uzrocima transformacije društva koje je čak postalo i publika u nasilju, pa i vršnjačkom bliska prošlost u kojoj je nasilje eskaliralo, a nakon njega uslijedile brojne traume koje se još uvijek liječe. Ističe da je vršnjačko nasilje prošireno u cijelom svijetu, ali da postoje pokazatelji njegovih mogućih uzroka.

– Netretirano dugoročno porodično nasilje može dugoročno izazvati posljedice da djeca preuzimaju ulogu nekoga ko doživljava nasilje ili nekoga ko čini nasilje. U našem društvu visoka je tolerancija na nasilje. Ono je u medijima, i politički govori su često ispunjeni nasiljem. Djeca mogu primijetiti koliko nasilje može da ostane nekažnjeno i koliko je to prolazno u društvu i nema reakcije, ističe Omersoftić.

Kakvu to djecu odgajamo i kakvo društvo krojimo?

Sve su češći primjeri vršnjačkog nasilja u našoj zemlji. Posljedice su nemjerljive – po dijete, obitelj, društvo. U trci za stvaranjem malih verzija sebe, bogaćenjem ili preživljavanjem, uglavnom materijalnim, zastanimo i postavimo pitanje – kakvu to djecu odgajamo?

Napominje da je online nastava otežala nastavnicima da budu u svakodnevnom kontaktu s djecom i primijete promjene u ponašanju. Korona je, kaže, onemogućila “da nam djeca svakodnevno budu na očima”.

Napominje kako Kanton Sarajevo ima razvijen sistem prevencije nasilja, koji može prepoznati indikatore u djetetovom ponašanju da bi ono moglo biti žrtva ili počinilac vršnjačkog nasilja. Kaže da su razvijeni i programi kako ga sistemski rješavati zajedno sa Centrima za socijalni rad i Centrima za mentalno zdravlje.

– Ono što može izazvati posljedice jeste da djeca gube konekciju sa školom. Tokom online nastave imala su radne navike. Mnoga su to mogla i izbjeći kad su bila bez nadzora. Mnogoj djeci, po onome što iskazuju nama u školi, veliki problem je pritisak koji je donijela online nastava zbog intenziteta zadataka koje su dobijala, a primjetno je i da se neka djeca ne žele vratiti u klupe i da su razvila još veću simbiozu sa svojim roditeljima, ističe Omersoftić.

Zbog toga će, ocjenjuje, nekim učenicima biti teže da se odvoje od roditelja i nastave normalno školovanje, te će biti jako važno od septembra raditi na motivaciji učenika za školom.

– Škole imaju priliku sve dok su djeca prisutna na nastavi, da pedagog ili psiholog škole idu među djecu, da nastavnici pitaju djecu kako se osjećaju, da ih relaksiraju na časovima. Mnoga su preživjela traumatska iskustava usljed smrtnih slučajeva najbližih, naglasila je Omersoftić.

Apeluje na roditelje da razgovaraju s djecom, s njima učestvuju u društvenim aktivnostima, da ih vode van. Mnogo djece je bilo previše zatvoreno, pa preporučuje izlaske i potenciranje druženja koje je epidemiološki sigurno.

 


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!