Dvadesetog septembra 1519. portugalski istraživač Ferdinand Magellan, zaklevši se na vjernost Španjolskoj, isplovljava iz Seville na prvo uspješno oplovljavanje Zemlje. Magellan, međutim, neće završiti putovanje.
Poput Kolumba prije njega, Magellanov je primarni cilj bio otvoriti zapadni trgovački put za Španjolsku do Azije, budući da je španjolskim brodovima ugovor s Portugalom zabranio upotrebu rute oko Afrike. Kolumbovo otkriće novog kontinenta stvorilo je Magellanu dodatni izazov za pronalazak prolaska kroz novi svijet do kraljevina jugoistočne Azije, koja se tada nazivala Ostrvima začina.
Nakon što su prešli Atlantski ocean i došli na obalu današnjeg Brazila, Magellan i njegova eskadrila od pet brodova okrenuli su se prema jugu. Preživjevši pobunu i potonuće jednog broda, Magellan je plovio duž Južne Amerike sve dok u blizini vrha kontinenta nije pronašao dubokovodni tjesnac – tjesnac koji sada nosi njegovo ime.
Izgubio je još jedan brod, koji se odmetnuo i vratio u Španjolsku, ali prošao je tjesnac dug 373 milje i postao prvi Europljanin koji je s istoka ušao u Tihi ocean. Sam Magellan proglasio ga je Tihim oceanom (“Mar Pacifico”) zbog njegove relativne spokojnosti u usporedbi s olujnim Atlantikom.
Ali nije dugo bilo mirno. Nakon ponovnog prelaska Ekvatora i sidrenja na Marijanskim otocima i Guamu, Magellan je postao prvi Europljanin koji se iskrcao u arhipelagu San Lazaro, danas Filipinskim otocima. To je bio kraj reda za Magellana. Nakon što se sprijateljio s plemenskim poglavarom Cebu, Magellan se udružio s njim u pokušaju da pokori domoroce na susjednom otoku Mactan. Oni su se usprotivili, a Magellana su otrovale strijele 27. travnja 1521. godine.