Nutricionist Nenad Bratković pojašnjava kako bismo se trebali hraniti u zimskom razdoblju te kakva je stvarna uloga hrane u obrani organizma od virusa.
Tokom zime, a posebno u ova izazovna vremena, kad je pandemija koronavirusa iz temelja promijenila naše navike i način života, svi više razmišljamo o tome kako osnažiti imunosni sistem. Uzimanje dodataka prehrani najjednostavniji je način kako se na brzinu opskrbiti vitaminom C, vitaminom D, cinkom i svim drugim nutrijentima koji se preporučuju kao potpora snažnom imunitetu, prenosi portal roditelji.hr.
Vitamini sami po sebi nisu izvor energije i nemaju energetsku vrijednost, već samo regulišu procese razgradnje proteina, masti i ugljikohidrata koji se u tijelo unose prehranom, te proizvodnju novih proteina, šećera i masti potrebnih za funkcioniranje organizma, obnavljanje njegovih stanica i tkiva. Stoga je hrana još uvijek najučinkovitije sredstvo u očuvanju snažnog imuniteta.
Nutricionist Nenad Bratković pojašnjava kako bismo se trebali hraniti u zimskom razdoblju te kakva je stvarna uloga hrane u obrani organizma.
“Unos mikronutrijenata kroz prehranu, voće i povrće, modulirat će imuloški odgovor, dotokom fitonutrijenata, mineralnih tvari, vitamina te prebiotičkih vlakana kroz jačanje crijevne mikrobiote. Unos proteina, odnosno aminokiselina poput glutamina, koji su nužni za pravilnu funkciju stanica imunosnog sustava ojačat ćemo imunološki odgovor. Prehrana bogata cinkom, važnom mineralnom tvari za imunosni sistem, kao i prehrana bogata vitaminom C (kiseli kupus, naranče, mandarine) i vitaminom E (orašasti plodovi), dat će snažan antioksidativan odgovor i pomoći nam u obrani od virusa”, savjetuje nutricionist Bratković, napominjući kako je za jak imunitet nužno i izbjegavati unos procesuiranih prehrambenih proizvoda.
Evo još nekoliko važnih činjenica o bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima…
Masti
Sve masti nisu nužno i ‘dežurna babaroga’ – prehrambeno zlo, kakvima se danas najčešće prikazuju. No, ipak, neke od njih uistinu jesu štetne, a riječ je o transmastima. Stoga, vidite li na popisu deklaracija natpis ‘hidrogenirana biljna mast’, izbjegavajte taj proizvod u širokom luku. Ove masti uništavaju strukturu i integritet ćelije, pa tako i onih imunosnog sistema, a vi, naravno, nikako ne želite da vam se to (sistemski) događa.
No postoje i dobre masti koje imaju i pozitivnu ulogu u podršci imunosnom sustavu i općem zdravlju. Unosite li ‘dobre’ masti iz biljnih izvora omega-3 i jednostruko nezasićene masne kiseline (laneno, maslinovo ulje, avokado, orasi, bademi, chia sjemenke) u kombinaciji s plavom ribom (skuša, srdela, inćuni i losos) omogućit ćete jake protuupalne učinke hrane i jači imunitet.
Bjelančevine
Unos bjelančevina iz krtog mesa, ribe, bjelanca, nemasnih mliječnih proizvoda i mahunarki omogućava unos za život nužnih aminokiselina. Bez njih nema ni enzima, ni antitijela koji drže imunitet ‘na okupu’. Najbolji primjer je glutamin, antistresna aminokiselina čija koncentracija naglo pada u stanju fiziološkog stresa kao što je bolest.
Ugljikohidrati
Odabir ugljikohidrata tokom zime treba se temeljiti na sezonskom raznovrsnom povrću i voću bogatom vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, ali ne i na krompiru, tjestenini, hljebu, pecivima bogatim škrobom i jednostavnim šećerima te umjetnim dodacima. Ako se ‘utapate’ u slatkim napitcima, kolačima, slatkišima i namazima, valja znati kako se akutni padovi imuniteta nerijetko događaju upravo nakon konzumacije puno kolača, slatkiša i zaslađenih napitaka.
Imunosni sistem povezan je i s ulogom inzulina i naglim porastom glukoze (šećera) u krvi i svako ‘nakrcavanje’ jednostavnim šećerima iz gotovih proizvoda dobivenih industrijskim postupcima rezultira i padom imuniteta.