“Mama, ja ne bih išao u školu!”, nerijetko uz suze i viku, česta je dječija pritužba početkom jeseni. Mora da je to prolazni dječiji hir, ispad ili znak razmaženosti, zaključit će mnogi. Međutim, sve više istraživanja pokazuje da ta pobuna kod djece može biti znak straha od škole, odnosno istinske školske fobije.
Naravno, većina djece voli školu te s nestrpljenjem očekuje odlazak i povratak u školske klupe, no neka djeca pate od straha od škole pa je za njih, ali i za roditelje početak nove školske godine prava noćna mora.
Neka se djeca boje do te mjere da ne žele ući u školsku zgradu – ako i dođu do škole, onda plaču, žale se na bolove, a učitelji ih ne mogu smiriti. Takva djeca nisu zločesta ili prkosna, već očajnički pokušavaju izbjeći situaciju koja ih plaši.
Ljudi se osjećaju sigurno kada mogu barem otprilike predvidjeti i procijeniti što ih očekuje u budućnosti. Na isti način reagiraju i djeca. Suprotno tome, neizvjesnost i nepredvidivost izazivaju strah i tjeskobu.
Kod djece se znaju javiti razni simptomi stresa i straha vezani za početak škole, no valja razgovarati s djetetom i pokazati mu razumijevanje kako biste shvatili radi li se o prolaznoj nevoljkosti zbog toga što su završili bezbrižni ljetni dani ili je riječ o istinskom strahu.
Kod djeteta koje se boji škole često se javljaju i fizički simptomi straha – bolovi u trbuhu, nesanica, glavobolja, probavne tegobe, vrtoglavice i slično. Tada je važno obratiti se stručnjaku za pomoć, na primjer, školskom psihologu.
Neovisno o problemu, važno je ne umanjivati djetetov problem, ne obezvrjeđivati njegove osjećaje i ne omalovažavati dijete i njegove razloge straha od povrataka u školu. “Ma, hajde, nisi ti jedni koji ide u školu”, “Nemoj izmišljati, nije ti ništa”, “Pa što se imaš bojati škole”, neprimjerene su reakcije koje loše utječu na djetetovo samopouzdanje, a uzrokuju i gubitak povjerenja u roditelja.
Djeca koja su već ranije krenula u školu velikim dijelom znaju kako funkcionira “školska godina” i što mogu očekivati u nadolazećoj pa im nije potrebno posebno objašnjavati kako nakon praznika ponovno moraju u školu, piše Gloria.hr.
Krenite s pripremama, ali nemojte djeci “skraćivati ferije”
No, i prvačiće i one starije školarce s krajem ljeta treba početi lagano pripremati za nadolazeće školske dane s više obaveza. “Službeno” dodavanje zadataka i poslova krajem ljeta može kod djeteta izazvati osjećaj “skraćivanja ferija” te stvoriti otpor, zato je bolje ležerno, kroz svakodnevne zajedničke aktivnosti pripremiti ga za novu školsku godinu, na primjer – kroz zajedničku nabavku školskog pribora.
Kako biste spriječili razvijanje bilo kakvog straha prema školi kod svog djeteta s akcijom trebate krenuti već sada jer početak školske godine sve je bliže.
Napravite veliki i zabavni događaj od zajedničkog šopinga školskog pribora, opreme za likovni i tjelesni te odjeće i obuće. Dopustite djetetu da samo bira koliko god je to moguće kako biste mu dali do znanja da zaslužuje povjerenje, no imajući na umu vlastite financijske mogućnosti, u situacijama kada birate skuplje stvari poput školske torbe, suzite djetetu izbor na dvije ili tri torbe koje su vam cjenovno prihvatljive.
Ako možete, cijeli taj dan posvetite zajedničkom druženju pa nakon šopinga otiđite u kino ili u park i trudite se i sami biti dobre volje iako vas, recimo, možda smeta gužva u prometu. Cilj vam je da dijete pripreme za školu veže uz pozitivna iskustva, a ne stresna i napeta.
Sljedećeg dana, pospremite igračke i zajedno uredite djetetovu sobu ili kutak za učenje. Neka sve bude čisto i uredno, u šarenim i privlačnim bojama s detaljima poput svjetlećeg globusa ili ploče za pisanje koje će djetetu djelovati zabavno.
Odvojite cijelo jedno poslijepodne i trpezariju pretvorite u – uradi sam radionicu. Zajedno s djetetom omotajte sve sveske i knjige, pustite njega da bira sveske i naljepnice te da sam otpakuje bojice, flomastere, ljepila u sticku, makaze i linijare te da napuni pernicu i pripremi likovnu kutiju punu zabavnog pribora poput vodenih boja, tempera, kistova, kolaža, glinamola… U šopingu školskog pribora uzmite, na primjer i jedan glinamol ili plastelin za doma, pa se s djetetom okušajte u likovnom stvaralaštvu. Smijeh i zabava su zagarantirani.
Djeca su znatiželjna, razgovarajte s njima
Za vrijeme tih aktivnosti, valja razgovarati s djetetom o promjenama koje će se dogoditi polaskom u školu te dogovoriti zajednička pravila. Za djecu je karakteristična prirodna znatiželja, postavljanje pitanja, razvijena mašta – sve su to resursi koje roditelji trebaju ohrabrivati i s kojima mogu raditi. Važno je poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i ohrabrivati ga te biti uz njega prvi dan. To je posebno važno kod prvačića.
Pričajte mu o vašim lijepim i smiješnim iskustvima iz učeničkih dana, napravite malu kućnu modnu reviju odjevnih kombinacija za prvu sedmicu sa školskom torbom na leđima, otiđite na mali izlet do škole, istražite je izvana i razgledajte iznutra (ako je otvorena za razgledavanje), a potom se na obližnjoj klupici počastite sladoledom.
Ovakvim pristupom ćete smanjiti djetetov stres i strah zbog početka školske godine, no računajte na to da i roditelji trebaju smanjiti vlastiti stres. Prirodno je brinuti kako će se vaše dijete snaći u školi. No, ako vi kao roditelj ne vjerujete da će djetetu biti dobro u školi, tada u to neće vjerovati ni dijete. Bitno je steći uvjerenje da je škola dobra za dijete i njegov razvoj, a uz dobru organizaciju i vama i djetetu ostat će vremena za druženje i igru čak i kada škola počne.