Foto: MONKS
Foto: MONKS

U tom smislu Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade poduzelo je niz aktivnosti na osnovu planiranog Programa mjera racionalizacije Budžeta ministarstva. Sistem obrazovanja je jedan od primjera gdje postoji potreba racionalizacije upošljavanja. Broj učenika je sve manji svake školske godine zbog niskog nataliteta, dok broj nastavnika raste, umjesto da opada. S obzirom na to da se broj učenika u školama smanjuje u velikom broju općina, objektivno je teško izvršiti svake godine racionalizaciju odjeljenja i smanjiti broj zaposlenih na taj način da ostane isti odnos broja učenika i nastavnika.

U periodu jedne decenije, od 2000. do 2010. godine, broj učenika se smanjio za skoro jednu osminu, a broj zaposlenih se u istom periodu povećao za jednu petinu. Dakle, nije bilo racionalizacije. S druge strane, ukoliko je bilo potrebno zbog promjena u strukturi sistema zaposliti nove profile radnika (usljed velikih reformi u oblasti srednjeg stručnog, pa i osnovnog obrazovanja u BiH) onda je moralo doći i do izmjena pedagoških standarda i normativa. Ovo se, međutim, nije desilo. Još jedan od dokaza da u sistemu postoji višak uposlenika je i podatak da je u 2014. godini broj nastavnika u osnovnoj školi koji nisu imali puni fond nastavnih sati iznosio 30%.

Ministar prof. dr. Elvir Kazazović je u cilju što bolje pripreme za provođenje Programa mjera, održao sastanke sa svim direktorima/direktoricama osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, a tema sastanaka je bila predviđeni Program mjera racionalizacije Budžeta Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade. Na sastancima su istaknute činjenice koje govore da će ekonomsko-socijalne promjene dovesti do još većeg smanjenja broja učenika, kao što predikcije i pokazuju. Istovremeno, veliki dio budžeta za obrazovanje se troši na plate zaposlenih, umjesto na unapređenje nastave. Naime, 90% sadašnjeg budžeta za obrazovanje odlazi na plate i naknade troškova zaposlenih. Zbog toga su troškovi obrazovanja izuzetno visoki, te školovanje jednog osnovca košta budžet skoro kao školovanje studenta (fiskalni izdaci po učeniku iznose 2.600 KM godišnje za osnovno obrazovanje, tj. 3.100 KM za srednje obrazovanje).

Obzirom na činjenicu da je neophodno očuvati stabilnost i likvidnost budžeta Kantona Sarajevo, direktori su podržali nastojanja Vlade Kantona Sarajevo, da se u svim resorima izvrše uštede, te da se u tom smislu izvrši i racionalizacija Budžeta Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo. Svjesni su i činjenice da svaki korisnik Budžeta treba predložiti konkretne mjere racionalizacije, te su tako Školski odbori, Nastavnička vijeća, Vijeća roditelja i Vijeća učenika pojedinih osnovnih škola predložili nove uz već postojeće mjere štednje koje ćemo predstaviti u nastavku teksta.

Neke od predloženih mjera su:

  • Racionalizacija nastavnih sati
  • Racionalizacija i ušteda u materijalnim troškovima
  • Pružanje usluga produženog boravka učenika
  • Neophodno je uvesti de/stimulaciju za zaposlene u cilju ušteda i kvaliteta rada, odnosno odvojiti rad od nerada
  • Promjena zakonske regulative
  • Izvršiti izmjene Pravilnika o ocjenjivanju i sticanju stručnih zvanja odgajatelja, profesora/nastavnika i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i domovima učenika
  • Izvršiti izmjene Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelomično ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upražnjenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo
  • Izvršiti izmjene i dopune Pedagoških standarda i općih normativa za osnovni odgoj i obrazovanje i normative radnog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila po predmetima za osnovnu školu.
  • Sankcionirati direktore škola koji su godinama proizvodili tehnološki višak uposlenika nepoštujući petogodišnji plan kadrovskih potreba.
  • Provjeriti ugovore uposlenika od 2010. do 2015.godine koji su primani na neodređeno radno vrijeme, nepuna nastavna norma časova (od 4-15 nastavnih časova), a koji se kasnije pojavljuju na listama tehnološkog viška sa punom nastavnom normom. Npr. u školi za 8 nastavnih časova uposlenik je prijavljen na 3 sata, a u drugoj školi 7 nastavnih časova prijava na 5 sati.
  • Objave konkursa svesti na minimum, školama dati saglasnost za prijem zaposlenika na neodređeno radno vrijeme za radna mjesta koja su izvjesna petogodišnjim planom (odlazak uposlenika u penziju) kako bi se napravile uštede po pitanju raspisivanja konkursa za ista radna mjesta i iste uposlenike iz godine u godinu i objavljivati konkurse samo putem web stranica.

(MONKS)