U Sloveniji i Hrvatskoj je zabranjena kofeinska verzija energetskog pića Primea, jer sadrži sastojak L-teanin koji nije dopušten u bezalkoholnim pićima. U BiH bez neke naročite reakcije, o tome uglavnom govore mediji, a najveći problem su upravo energetska pića.
A šta u razgovoru sa osnovcima i šrednjoškolcima primjete njihovi profesori? O tome su govorili profesorka Selma Karić iz Srednje škole za tekstil kožu i dizajn Sarajevo i Mirnesa Varupu, direktorka Osnovne škole Vladimir Nazor iz Zenice. Karić ističe, kako je o svemu vezanom za piće Prime prvo čula iz medija, a onda je o tome odlučila razgovarati sa svojim učenicima.
– Njega u našim školama još nema, ali ima drugih energetskih pića za koje takođe smatram da su ogroman problem koji se treba rješavati, započela je priču profesorica.
Energetska pića jedan od problema u školi
Uočila je kako njeni učenici svoje obroke vrlo često zamjenjuju energetskim pićem.
– Poražavajuće je da su nam djeca zavisna o šećeru. Ne mogu da zamisle dan bez energetskog pića, tako je u svim školama. Pravila sam istraživanje i sa učenicima drugih škola, svi su mi isto rekli: Pijemo ih svi, u velikim količinama, pijemo ih jer nam gode, navela je Karić.
Odgovorna obrazovna ustanova
Mirnes Varupa pedagogog i direktor Osnovne škole Vladimir Nazor, inače prve škola u FBiH sa akreditacijom „Odgojno obrazovna ustanova – Prijatelj zdrave ishrane“, pojasnio je šta akreditacija podrazumijeva i kako su, zahvaljujući volji i trudu, započeli proces kreiranja zdravih navika kod osnovaca, prenosi Srpskainfo.com.
– To znači da takvih pića ne može da bude u kuhinji naše škole. Mi smo prošli rigorozne mjere Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, a školska kuhinja mora poštovati i pravilnik o radu školskih kuhinja u ZDK. Kod nas se uglavnom radi o kuvanim jelima, nema prženog, niti pohovanog. Kuvarice imaju i odgojnu dimenziju, pa ako djeca ne žele jesti povrće, one to izblendaju i serviraju kao supu, pojašnjava Varupa u programu N1.
Kuhinja je otvorena, pa se i roditelji mogu uvjeriti kako teče proces pripreme hrane. Od uvedene promjene do danas – broj polaznika škole se povećao, a direktor vjeruje kako će djeca navike prenijeti i na vrijeme provedeno u kući ili u biranju namirnica u kupovini sa roditeljima.
S druge strane, profesorica Karić čvrsto vjeruje da bi sve škole morale slijediti ovaj zenički primjer.
Tu spoznaju dodatno učvršćuje primjerima iz razgovora o hrani i pićima sa učenicima, koja joj nije strana jer i sama putem društvenih mreža dijeli recepte za pripremu jela, što je privuklo pažnju đaka. Otkrila je i šta joj odgovaraju na pitanje o tome zašto konzumiraju toliku količinu energetskih pića.
– Ne spavaju redovno, dugo su budni, naveče do kasno igraju igrice i kada dođe vrijeme za školu – jednostavno im treba nešto da bi funkcionisali. Godi im šećer koji se sjuri u njihov krvotok. Zabrinjavajuće je to da su im ti šećeri doručak. U našem kantonu mnogim srednjoškolcima energetsko piće je doručak, upozorila je Karić.
Apeluje na uvođenje predmeta, i u osnovnim i u srednjim školama, koji će podučavati životu i pravilnim navikama. Istovremeno, apeluje i na dodatno edukovanje obrazovnog kadra po ovom pitanju.