Kako je nastala čokolada?

Ljudi godišnje potroše oko 1,36 milijardi kilograma čokolade. Kako je ova namirnica nastala?


Čokolada je namirnica se dobija od prepečenih zrna kakaoa. Jede se kao slatkiš, upotrebljava se za pravljenje napitaka, ili kao dodatak ili preliv za kolače i peciva.

U Evropu ju je donio španski konkistador Ernan Kortes, vrativši se iz posjete dvoru astečkog kralja Montezume II, koji ga je poslužio ksokoatlom, gorkim pićem od zrna kakaoa začinjenim vanilom i paprikom. Za razliku od Asteka i Inka, španski srednjovjekovni kuhari u taj napitak, umjesto vanile i paprike, dodaju cimet i mnogo šećera. Tako je nastala jedna od najpoznatijih i najomiljenijih poslastica – čokolada.

Pri pravljenju čokolade, jezgra skuhanih i prepečenih zrna kakaoa melju se u kašu koja se naziva čokoladna tečnost. Kaša, zatim, može da se stavi u modle dok se ne stvrdne, čime se dobija gorka čokolada za kuhanje; može se presom iz nje istisnuti dio kakao butera (biljne masti), čime se dobija kakao u prahu; ili, može joj se dodati šećer i kakao buter, i tako dobiti slatka čokolada za jelo.

Dodavanjem mlijeka u prahu slatkoj čokoladi dobija se mliječna čokolada. Bijela čokolada, koja se pravi od kakao butera, šećera, mlijeka i vanile, ne sadrži kakao sastojke. Za pravljenje jedne čokolade potrebno je u prosjeku oko deset sati.

Kao namirnica bogata ugljenim hidratima i mastima, kao i manjim količinama kofeina, čokolada predstavlja dobar trenutni izvor energije. Ljudi godišnje potroše oko 1,36 milijardi kilograma čokolade.

 


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!