Kako je korona zauvijek promijenila školstvo?

Život kakav poznajemo se promijenio preko noći. Od najstarijih do najmlađih, svi su morali da se prilagode novonastaloj situaciji.

 Kako je korona zauvijek promijenila školstvo?

Pandemija virusa Covid-19 je zahvatila cijeli svijet, a niko nije mogao ni da pretpostavi da će trajati toliko dugo i ostaviti katastrofalne posljedice na sve sfere društva.

Život kakav poznajemo se promijenio preko noći. Od najstarijih do najmlađih, svi su morali da se prilagode novonastaloj situaciji. Kakve promjene je školstvo pretrpjelo u pandemiji virusa Covid-19?

Promjene izazvane globalnom pandemijom koronavirusa utjecale su naročito na školstvo. Učenici širom svijeta naviknuti su na klasični sistem obrazovanja – predavanja u prostorijama škole. Međutim, u cilju prevencije širenja opake bolesti, donešena su pravila o fizičkoj distanci, te je i školstvo prešlo na online metode nastave.

Procjenjuje se da su 1.2 milijarde učenika u 186 zemalja svijeta prešle na online učenje. U datoj situaciji to je bilo najbolje moguće rješenje. Očuvanje zdravlja jeste prioritet, ali ovaj sistem je imao i brojne manjkavosti. Ne zna se je li tranzicija bila teža za nastavničko osoblje ili za školarce. Živu riječ u podučavanju ništa ne može da zamjeni, kao ni blisku interakciju nastavnika i učenika.

Na taj način se nejasnoće razrješavaju brže i efikasnije, a nijedan učenik koji želi da nauči više ne ostaje uskraćen za nove spoznaje. Online metoda učenja, koja je i dalje na snazi, nešto je kompliciranija.

Učenici se prijavljuju na digitalne platforme i gledaju prijenos predavanja uživo, tzv. webinar. Vrijeme trajanja nastave je skraćeno, a informacije manjkaju, jer profesori ne mogu da stignu da ispričaju sve što bi rekli na klasičnom času.

Izazovi online učenja

Online učenje donijelo je mnoge izazove koje je potrebno pobijediti. Učenici koji ne posjeduju potrebnu tehnologiju i pristup internetu bore se da sudjeluju u digitalnom učenju. Ovaj jaz je najbolje uočljiv kada se uporede bogate zapadne zemlje i zemlje na istoku.

Recimo, dok 95% učenika u Švajcarskoj, Norveškoj i Austriji ima računar za školske zadatke, u Indoneziji računare posjeduje svega 34% učenika. Situacija u regiji je nešto povoljnija po pitanju informatičke pismenosti – procjenjuje se da 60% domova posjeduje (kakav-takav) računar i da imaju pristup internetu, prenosi Bljesak.info.

Neke škole i vlade su pružale digitalnu opremu učenicima kojima je potrebna, ali mnogi su i dalje zabrinuti da će pandemija utjecati na digitalnu podjelu. Je li online učenje jednako efikasno? Mišljenja su podjeljena. Dok mnogi ističu prednosti klasične nastave, postoje i oni koji zastupaju stav da učenje na mreži nosi brojne pogodnosti.

Za one koji imaju pristup pravoj tehnologiji, učenje na mreži može biti efikasnije na više načina. Neka istraživanja pokazuju da učenici prilikom online učenja memoriraju u prosjeku 25-60% više gradiva u poređenju sa samo 8-10% u učionici. Za online učenje je potrebno 40-60% manje vremena, nego za učenje u tradicionalnom okruženju u učionici, jer učenici mogu da uče vlastitim tempom, vraćajući se unazad i ponovo čitajući, preskačući ili ubrzavajući kroz koncepte po njihovom izboru.

Efikasnost učenja na internetu naročito varira među starosnim grupama. Nastavno osoblje je došlo do zaključka da je mlađoj djeci naročito potrebna motivirajuća okolina učionice, jer u kućnim uvjetima kraće drže pažnju. Kod starijih grupa ovaj problem nije toliko izražen.

Da bi se u potpunosti iskoristilo učenje putem Interneta, potrebno je uložiti trud da se postigne radna atmosfera i da djeca budu motivirana. Neophodno je koristiti čitav niz programa i alata, kako nastava ne bi bila monotona i kako bi učenici školske godine završili usvajajući preko potrebno gradivo.

Utisci učenika o online nastavi

Među učenicima vlada jednaka atmosfera – klasično školovanje je mnogo bolje nego online. Iako su se mnogi prošle godine obradovali što mogu da ostanu kod kuće, vrlo brzo su shvatili da online školovanje nije isto što i raspust.

Kod kuće je neophodno osigurati miran kutak za rad, što je u mnogočlanim obiteljima ponekad nemoguće. Nužna je informatička oprema i neograničen pristup internetu, a to je za mnogu djecu predstavljalo problem.

Ipak, učenici ističu da ko hoće da uči, taj i nauči. Nastavnici savjetuju učenike o literaturi iz koje će moći da se dodatno informišu. Dostupni su i izvan okvira nastave, da učenicima pojasne sve što ne shvataju. Komunikacija se odvija putem aplikacija kao što su Viber i Whatsapp.

Hoće li online nastava zaživjeti i nakon pandemije?

Iznenadni odlazak iz učionica koji je pogodio sve delove svijeta naveo je mnoge da se zapitaju da li će se režim učenja na Internetu zadržati i nakon pandemije? Kako bi ova promjena utjecala na obrazovanje na globalnoj razini?

Odgovor na ovo pitanje, nažalost, nemamo. Ono što znamo jeste da je i prije Covid-19 zabilježen visok rast i usvajanje obrazovne tehnologije.

Globalne investicije u sredstva potrebna za online nastavu dostigle su 18,66 milijardi američkih dolara 2019. godine, a ukupno tržište internetskog obrazovanja trebalo bi da dostigne 350 milijardi američkih dolara do 2025.

Bilo da se radi o jezičkim aplikacijama, virtualnom podučavanju, alatima za video konferencije ili softverima za učenje na internetu, došlo je do značajnog porasta upotrebe informatičke tehnologije od pojave virusa Covid-19.

Možda te i ovo zanima?