Istraživanje pokazalo: 20% djece reklo da vrlo često osjećaju da ne vrijede kao osoba

Rezultati istraživanja pokazuju da kod učenika dominiraju simptomi stresa, a 20% djece reklo da su se često ili vrlo često osjećali da ne vrijede kao osoba.


Foto: Vlada KS / Dženana Husremović
Foto: Vlada KS / Dženana Husremović

Članica ekspertno-istraživačke radne grupe formirane pri Ministarstvu odgoja i obrazovanja radi provedbe istraživanja pod nazivom „Psihofizičko zdravlje učenika i nastavnika u doba pandemije“, prof.dr. Dženana Husremović je istakla kako je u ovom istraživanju učestvovalo 6.146 roditelja, 4.016 učenika predmetne nastave, te 786 zaposlenika vrtića, osnovnih i srednjih škola.

 – Na osnovu prosječnih ocjena vidjeli smo da su najučestaliji bili zahtjevi za donošenjem odluka, odnosno za korištenje nerutinskih analitičkih vještina, potom zahtjevi za učenjem i kvantitativni zahtjevi.

Ono što se najčešće očekivalo od svih učesnika je:

  • Korištenje novih tehnologija
  • Da završe velike količine posla
  • Da rade prekovremeno
  • Da su maksimalno koncentrirani kada donose odluke
  • Da rade jako brzo, precizirala je prof.dr. Husremović.

Dodala je i kako su gledajući pojedinačne grupe ispitanika, u proteklom periodu najviše zahtjeva imale nastavnice razredne nastave, a zatim nastavnici predmetne nastave i članovi mobilnih timova.

Rezultati analize, kako kaže profesorica, su pokazali da je neophodno preduzeti sljedeće aktivnosti:

  1. Prepoznavanje dobrih rezultata i uspjeha – obavezno uvesti pohvaljivanje,
  2. Prepoznavanje kvalitetno obavljenog posla,
  3. Organizaciju vremena na način da ljudi imaju prostora za odmor,
  4. Razviti seriju obaveznih radionica na teme:
  • Važnost brige o sebi,
  • Razvijanje konkretnih vještina pozitivnog samoevoluiranja, samopohvaljivanja i modifikacije automatskih misli,
  • Kako svojim kolegama dati pozitivnu povratnu informaciju.

Istakla je kako rezultati istraživanja pokazuju da kod učenika dominiraju simptomi stresa i zbog čega je vrlo bitno u narednoj školskoj godini stvoriti okruženje koje će biti oslobođeno od svih suvišnih stresora, te organizirati sa djecom i nastavnicima radionice prevencije uticaja stresa – obraditi tehnike relaksacije, sklanjanja automatskih misli, regulacije emocija,…

Navela je i kako je neophodno obratiti pažnju i na činjenicu da je gotovo 20% djece reklo da su često ili vrlo često osjećali da ne vrijede kao osoba.

 – Potrebno je uvesti puno poticaja u kojima će učenici imati priliku da dobiju pozitivne povratne informacije. Apeliramo na nastavnike da uvedu u svoje prakse što više specifičnih kvalitetnih i pozitivnih povratnih informacija, kazala je prof.dr. Husremović, prenosi Radiosarajevo.ba.

Kada su u pitanju učenici razredne nastave u skali emocionalne stabilnosti, najviši rezultati iako ne i zabrinjavajući vezani su za zabrinutost, odnosno anksioznost.

 – Anksioznost kod djece sprečava ih da uče, da se koncentriraju, da se fokusiraju na zadatke i čine njihove strategije suočavanja neadekvatnima. Ako ih rano učinimo anksioznim, smanjujemo vjerovatnoću njihovog kasnijeg uspjeha, a time i ozbiljne društvene i ekonomske posljedice, zaključila je svoje obraćanje na današnjoj press konferenciji prof.dr. Husremović.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!