Hiperaktivnost, bolesti: Kako sve šećer u hrani djeluje na djecu?

Nakon što pojedu toliko šećera i dobiju nagle izljeve energije, moraju je negdje potrošiti. Šećer utječe i na lučenje dopamina i endorfina, što uvjetuje razvoj osjećaja euforije i sreće (izražava se kroz skakanje, trčanje, vrištanje, divljanje...). Sjedenje, slušanje, čitanje ili usvajanje bilo kakvog gradiva tada nisu opcija.


DanaTentis / Pixabay

Keksi, sladoledi, kolači i razni slatkiši nekada su bili rezervirani za posebne prilike. Danas su oni postali dio svakodnevne dječje prehrane. Kroz dan djeca dobiju čak 16 posto kalorija samo od šećera, piše miss7mama.24sata.hr.

Šta mislite zašto djeca imaju sve više problema s zubima u sve ranijoj dobi? Pa samo zamislite količinu šećera koju dijete pojede ako kroz dan pojede recimo zdjelicu čokolina, pa voćni sok (iako je to fruktoza, ona je i dalje šećer), pa neku čokoladicu ili bombon, pa za večeru dobije kakao i neki namaz ili pojede voćni jogurt. Vjerujem da se ovo mnogima čini puno i da djeca ipak toliko toga ne pojedu. Ali kroz dan i uz druge namirnice to prođe nekako ispod radara i ne čini se tako.

Sve češće se može čuti da djeca imaju problema s hiperaktivnošću i poremećajem koncentracije. Istraživanje koje je provela American Heart Association je pokazalo da djeca u dobi 1-3 godine u prosjeku konzumiraju 12 kašika šećera dnevno (60 g), u dobi od 4-8 godina oko 21 kašiku šećera dnevno, a adolescenti u dobi 14-18 godina oko 34 kašike. Odnosno, tri puta više od preporučene doze. Nakon što pojedu toliko šećera i dobiju nagle izljeve energije, onda ju moraju negdje potrošiti. Šećer utiče i na lučenje dopamina i endorfina, što uvjetuje razvoj osjećaja euforije i sreće (izražava se kroz skakanje, trčanje, vrištanje, divljanje…). Sjedenje, slušanje, čitanje ili usvajanje bilo kakvog gradiva tada nisu opcija.

Jedna od manje poznatih činjenica je da prevelika konzumacija šećera dovodi do hroničnih oboljenja. To ni mnogi pedijatri ne znaju ili ne prepoznaju, pa se često tretiraju kao alergije. Simptomi su učestalo curenje nosa, povećana količina sluzi, kašalj, simptomi upale sinusa ili žgaravica. Nek djeca imaju i ponavljajuće epizode kašlja koji djeluje poput laveža. Dijete obično ode spavati zdravo, a po noći se budi hvatajući zrak, uz glasan kašalj.

Kada je vrijeme za prve slatkiše?

Mnogi nisu svjesni još jedne opasnosti šećera, a to je rak. Svim stanicama u našem tijelu je potrebna energija i one je dobivaju iz hrane koju jedemo, odnosno šećera. Međutim, problem je u tome što i stanice raka trebaju šećer, ali u puno većoj količini od normalnih. Njegova prevelika konzumacija naprosto potiče njihov rast.

Sve to moguće je izbjeći uz odgovarajuću prehranu. Slatkiše ne treba braniti, već ograničiti njihovu konzumaciju ili ih zamijeniti zdravim opcijama poput orašastih plodova, prirodnih sokova, prirodnih sladila i sl. Potpuna zabrana samo dodatno potiče kod djeteta želju za njima, te mogu razviti krivu sliku o slatkišima (nešto posebno i fino). Djeci također treba objasniti koje su posljedice prevelike konzumacije slatkiša i stvoriti dogovor s kojim će svi biti zadovoljni.

Neki od primjera skrivenih šećera u hrani:

  • 100g žitarica za doručak može sadržavati između jedne do 14 kašika dodanog šećera, ovisno o vrsti žitarica i proizvođaču.
  • Na 500ml kečapa dolazi 17,3 grama šećera.
  • Jedan voćni jogurt ima i do 30% šećera, ovisno o proizvođaču. Suho voće – mnogi to smatraju zdravijom opcijom, ali sušenjem se šećer koncentrira, a smanjuje količina vlakana pa je te šećere zato puno teže probaviti.
  • Tanjir gotove supe može imati čak 4 grama šećera. Hljeb ima oko 2 grama šećera. Smrznuta pizza ima čak 7 grama šećera.
  • Maslac od kikirikija.
  • Meso iz prodavnice – dodaje se šećer kako bi se poboljšao okus.
  • Svi kupovni sokovi i ledeni čajevi.

(Školski.ba)