Inventivni profesor matematike iz BiH Ivo Pejdo, nastavnik u u Osnovnoj školi fra Didaka Buntića u Čitluku, osmislio je aplikaciju koja je oduševila brojne njegove kolege u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj. Predstavio ju je nedavno na jednom virtualnom forumu nastavnika i od tada ne prestaje od kolega dobivati pohvale, ali ni zahtjeve da i njima pošalje aplikaciju.
O čemu se radi?
Ivo Pejdo predaje u pet devetih razreda matematiku i primijetio je da iz nekih razloga u prvom polugodištu bilo previše nepotrebnih učeničkih upita za izlaskom van iz učionice, a samim tim i prekidanjem i remećenjem nastave. Digitalno izrazito pismen i inventivan problemu je doskočio na način da je napravio aplikaciju koja bilježi vrijeme izlaska i povratka učenika iz učionice. Šema je da učenik izlazi vani bez pitanja, potrebno je samo da pri izlasku iz učionice na laptoptu pritisne svoj broj u imeniku, a zatim taj broj pocrveni da bi u povratku opet dobio zelenu boju. Datum, vrijeme odlaska, dolaska i odsustva automatski se bilježi u word datoteku koja se opet automatski otvori pri prvom odlasku vani, a kasnije se nadopunjuje. Dobiveni podaci su dostupni samo razredniku, a po potrebi i roditelju.
– Bit će zanimljiva analiza na kraju godine jer sam prvo polugodište sve to upisivao, a da nisu znali. Na jednom satu smo radili spiralu drugog korijena i niko nas nije prekinuo s pitanjem “Mogu li van?”. Već u prvom tjednu primjene aplikacije primjetan je manji broj izlazaka i kraći boravak vani, ali još je rano za izvlačiti neke zaključke. Mnoge kolege su se zainteresirali za aplikaciju, pa razmišljam o izradi nove koja bi imala postavke, suvremeni dizajn, analizu s grafičkim prikazima i slično, i to i za windows i za android okruženje, kazao nam je profesor Pejdo.
Mnoštvo projekata
Govori kako su i reakcije učenika pozitivne, jer je i mnogim đacima dosadilo stalno slušati pitanje jednih te istih učenika “Mogu li van?”, a svjesni su da je izlazak često bez potrebe.
Profesor Pejdo već godinama u slobodno vrijeme izrađuje digitalno obrazovne sadržaje prilagođene nastavi matematike, ali ni jedan njegov projekt nije izazvao ovakvu pozornost kao aplikacija “Mogu li van?”, koju je izradio za desetak sati.
– Neki od mojih radova ili filmovi o tim radovima mogu se pronaći na mom Facebook profilu, a istaknuo bih zadnji rad koji je nastao za vrijeme korone. Radi se o powerpoint prezentaciji u kojoj se nalazi preko 1200 zadataka za redovnu nastavu kao i pripreme za natjecanje. Svi zadaci su animirani i dijelim ih svojim učenicima u obliku 1200 filmova. Nadam se da će neka izdavačka kuća ili neko drugi otkupiti prezentaciju i podijeliti je besplatno s ugrađenom reklamom. Za izradu takve prezentacije potrebno je oko 5000 sati rada, a za pregled potrebne su doslovno četiri godine, govori nam ovaj pasionirani matematičar i nastavnik.
Radio je, govori nam, i aplikacije za windows i za android okruženje, koje pomažu u učenju lekcija, a najdraža mu je aplikacija “Kvizomat” u kojoj je moguće izrađivati nova pitanja kao i koristiti već postojeća. Za takve aplikacije potrebni su deseci hiljada sati učenja i izrade.
Izrađuje i GeoGebra radove, odnosno program dinamične geometrije, a administrator je i FB grupe “Matematika – osnovci“ u kojoj članovi, pored ostalog, mogu računati na njegovu umjerenu pomoć ili upute za neki njihov zadatak.
Najboljim đacima potrebno je pružiti najbolje
Budući da ima 35 godina iskustva u učionici, govorio je i kakve su mu današnje generacije đaka. Govori da su učenici uvijek slični.
– Ne mislim da su oni nešto lošiji ili bolji u odnosu na nekad prije, ali vremena se mijenjaju, pa tako i njihove navike, slobodno vrijeme, zanimanja… Mislim da su preopterećeni obavezama. Od stotinjak učenika kojima predajem, samo dva dolaze na dodatnu nastavu i pripremaju se za natjecanje. Desetak ih je imalo namjeru, ali jednostavno ne postoji termin u kojemu bi mogli dolaziti. Rješenje je u formiranju odjela u kojemu su najbolji učenici, smatra on.
Imao je želju i javno pozvati nastavnike i sve obrazovne radnike da konačno krenu više razmišljati o najboljim učenicima.
– Njima mora biti sve osigurano kako bi ostvarili svoj maksimum, a bojim se da u mnogim školama to nije tako. Radio sam u više škola u Hrvatskoj i BiH i svugdje se to događalo. Vrijeme je da prestanemo s takvom praksom, poručio je.
‘Puno novca je otišlo za krive stvari‘
U Hrvatskoj godinama nedostaje nastavnika matematika, a kakva je situacija u BiH objasnio je za Slobodnu Dalmaciju, Ivo Pajdo. I tamo je, kaže, slična priča. Ne poznaje niti jednog nastavnika matematike, a da nema posla.
– Sistem osnovnog školstva u Hrvatskoj i BiH je vrlo sličan, a u dijelu BiH u kojemu se radi po hrvatskom programu jako je sličan i plan i program za matematiku. Poslije 35 godina rada u nastavi mogu sa sigurnošću tvrditi da sve skupa to može i mora biti bolje. Već odavno su trebali biti izrađeni svi digitalno obrazovni sadržaji za učenike i za nastavnike, ali iz nekih razloga to još nije učinjeno, tako da su do današnjeg dana mnogi nastavnici u cijeloj regiji pa i u Hrvatskoj u potrazi su za takvim materijalima.
Utrošeno je mnogo novca u to, ali taj je novac najčešće završavao kod pogrešnih ljudi, a njihove pogrešne materijale niko nije koristio. Moju zbirkom animiranih zadataka za redovnu nastavu, ali i za pripreme za natjecanje, koja ne može pronaći kupca iako je svaki nastavnik i veliki broj učenika žele imati. Dokaz tome je i Facebook grupa “Matematika – osnovci“ u kojoj objavljujem poneki svoj rad i koja ima nešto manje od 3000 članova, tvrdi profesor, te ovim putem poziva potencijalnog kupca zbirke koji bi postavio svoju reklamu i besplatno podijelio svima kome treba, a takvih je zasigurno puno u regiji.
– Ako se neko pita zašto ne prodajem jednu po jednu, onda je odgovor u tome da je nemoguće takvo nešto zaštiti od kopiranja i neovlaštenog korištenja, tvrdi profesor Ivo Pejdo.