Onlina nastava: Djeca gube želju za učenjem i osjećaju stres roditelja

Pandemija bolesti COVID-19 bila je test za obrazovne sisteme širom svijeta, pa tako za školstvo u Bosni i Hercegovini i regionu.


Foto: Envato
Foto: Envato

Pandemija COVID-19 uveliko je uticala na životne navike učenika poput druženja, ishrane ili vremena koje provode ispred elektronskih uređaja u zatvorenom prostoru, a prekid rada škola i prilagođena metoda učenja na daljinu doveli su do toga da djeca i tinejdžeri počnu gubiti fokus i želju za učenjem.

Prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Evropi zabilježeni su početkom prošle godine i otad su brojne zemlje uvele ograničenja slobode kretanja, zatvorile škole, dječije vrtiće, a zabranjena su bila i javna okupljanja, prenosi Anadolija.

Pandemija bolesti COVID-19 bila je test za obrazovne sisteme širom svijeta, pa tako za školstvo u Bosni i Hercegovini i regionu.

Više od godinu dana učenici su primorani pohađati kombinovani model nastave, odnosno podijeljeni po razredima na one koji su nastavu pratili “online” i uz fizičko prisustvo.

Ovakav način djelovanja bio je novina kako učenicima, tako i nastavnom osoblju, koje je bilo primorano koristiti nove tehnologije i metode za izvođenje nastave, dok su se djeca morala navikavati na nove načine učenja.

Upitno znanje učenika

Vedran Zubić, profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja u Sarajevu, istakao je u razgovoru za Anadoliju da je fizičko prisustvo u školi radi pohađanja nastave poželjno usljed opšte dobrobiti djece, u što spada i socijalno-emocionalno učenje.

 – Ovakav način djelovanja nije ono na šta smo mi kao profesori, ali i učenici s kojima radimo, navikli. Ne možemo govoriti o tome još uvijek kakav je bio kvalitet obrazovanja. Mora proći određeni vremenski period da bi se moglo zaključiti o kakvom se kvalitetu radilo kada govorimo o obrazovnom procesu, o usvajanju novog gradiva i slično. Ono što se može primijetiti čisto numerički, vidi se da je uspjeh učenika veći. Upitno je da li iza tog uspjeha, brojki i ocjena stoji realno znanje, izjavio je Zubić.

Ističe kako je odgoj djece novim metodama nastave veoma upitan te tvrdi da je najveća problem s kojim se djeca suočavaju nedostatak socijalizacije.

 – Mislim da su djeca van školske zgrade prošla kroz veliki proces asocijalizacije. Iskreno se nadam da se oni međusobo druže u nekom drugom obliku. Škola nije samo obrazovna institucija, već je prije svega odgojna kao i ustanova socijalizacije mladog naraštaja. Lekcije se mogu nadoknaditi, poručio je Zubić.

Tvrdi da je ovakav sistem nastave izvodljiv na sedam do deset dana, kao zamjena za klasičnu nastavu u situacijama kada je učenicima teško doći do škole, poput vremenskih neprilika, dok je na duže staze kvalitet iste upitan.

 -Imamo učenike koji su na početku online nastave pokazivali želju za učenjem i djelovanje. Nakon godinu dana, koliko god entuzijazma da imate, vjerovatno gubite i radne navike, želju za djelovanjem i slično, smatra Zubić.

Kao profesor koji se duže od godinu dana suočava s velikim izazovima kada je u pitanju prenošenje znanja na svoje učenike, Zubić primjećuje da se vremenom kvantitet i kvalitet njihovog djelovanja smanjivao.

 – Ocjene su u ovom stanju nešto drugo i o njima će se povesti posebna diskusija. Evidentno je da nije bilo najidealnije i najmjerodavnije. Mislim da generalno pada želja i motiv učenika za učenjem, tvrdi Zubić.

Smatra da će pandemija COVID-19 zasigurno ostaviti posljedice po znanje učenika ali i po njihovo psiho-socijalno stanje.