Ministrica obrazovanja o kurikularnoj reformi u Sarajevu: Đaci će naučiti kako učiti

"Škola mora biti mjesto sigurnog i sretnog odrastanja", poručila je ministrica.


Ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović je obrazložila šta će značiti kurikularna reforma, prije svega za đake i prosvjetne radnike. Ovom reformom bit će obuhvaćeni predškolsko, osnovno i gimnazijsko obrazovanje.

Prije nego što je postala ministrica Hota-Muminović je bila članica Ekspertskog tijela za ovu reformu, a za koje je navela da nikada nije zaživjelo. Saglasna je s onima koji smatraju da je Kanton Sarajevo najviše odmakao po ovom pitanju i poručila je da se od njega očekuje da bude lider.

Među onima je koji misle da reforma traje predugo, ali, kako je rekla za Klix.ba, promjene u obrazovanju nisu moguće preko noći. Napomenula je da je kurikularna reforma centralni dio ukupne reforme obrazovanja.

Kao suštinu kurikularne reforme je navela ono šta i kako se podučava u učionici. Ukazala je na to da je prvo utvrđena metodologija izrade predmetnih kurikuluma, a da su potom date smjernice za osnovne postulate.

“Učenik će naučiti kako da uči i dobit će korisno znanje”

Hota-Muminović tvrdi da će učenik biti u središtu – naučit će kako da uči i dobit će znanje korisno u svakodnevnici.

 – Očekujemo da će ovaj proces pokazati više sinergije u podučavanju. Da učenik prepozna jedan fenomen koji se izučava u fizici ili hemiji. Time postižemo funkcionalnu pismenost. Učenik je u središtu i on je taj koji konzumira i kreira proces. U konačnici, on će biti funkcionalno pismeniji. To znači da će dobiti znanje upotrebljivo u svakodnevnici. Naučit će kako da uči, rekla je i dodala da će đaci time biti naučeni da razlikuju informaciju od dezinformacije te da informacije pravilno primjenjuju.

Kako će školarci učestvovati u kreiranju sadržaja koji uče.

 – Od načina kreiranja zadatka na provjerama znanja zavisi kako đak uči. Nastavnik će i dalje biti režiser, ali će učenici odgovaranjem na zadatke, na izazove, davati doprinos. Podsticanjem da rješava zadatke i daje odgovore postat će potpuno uključen u podučavanje, navela je i potcrtala da se time podstiče na kritički odnos učenika.

Ukazala je na to da iz dostupnih dokumenata o kurikularnoj reformi mnogima nije jasno šta ona znači, ali da će to tek biti vidljivo po primjeni u učionici. Kako je kazala ministrica Hota-Muminović, učitelji, nastavnici i profesori će biti podučeni kako da postignu to da učenik bude u središtu školovanja.

“Modernizirano obrazovanje, ali utemeljeno na tradiciji”

Na pitanje da li će to značiti i promjenu dužine trajanja časa, načina ocjenjivanja i slično, odgovorila je da se to može desiti u budućnosti, ne odmah. Tako misli jer, kako je rekla, obrazovanje ne trpi nagle promjene i cilj je imati modernizirano obrazovanje, ali utemeljeno i na tradiciji.

 – To su dobri modeli, ali su oni budućnost. Mi uvodimo postepene promjene. Ako se nekada kasnije pokaže da smo uspjeli brzo implementirati pojedine stvari, da smo spremni za izazove, da će nam ti izazovi dati nešto dobro, možda i u to krenemo. Sve odluke moramo donositi na osnovu jasnih pokazatelja, a dosadašnje promjene smo radili na osnovu PISA i TIMSS testiranja, kao i na osnovu širih društvenih pokazatelja, jer nam se sugeriše da postoji nezadovoljstvo u prilikama u obrazovnom sistemu, naglasila je i ponovila da se svaka moguća promjena mora ispitati.

Potcrtala je da promjene ne treba raditi zbog njih samih, već zbog toga da se postigne poboljšanje.

“Da nastavnici budu više učitelji, a manje ocjenjivači”

Govoreći o tome šta će značiti kurikularna reforma za prosvjetne radnike, izjavila je da ne može o tome detaljno govoriti. Prema njenim riječima, njima će resorno ministarstvo pružiti sve ono što je potrebno u reformi. Za sljedeću godinu je najavila stručno usavršavanje nastavnika.

Napomenula je da su na reformi radili sami prosvjetni radnici, akademski profesori i druge stručne osobe koje su i same edukovane i koje se edukuju za ovaj proces.

Kazala je da još pristižu komentari o nacrtu kurikularne reforme i podsjetila je da to znači da će njen konačni sadržaj biti poznat nakon javne rasprave.

Smatra da je većina pri stavu da nije dobro kako obrazovanje sada funkcioniše. Ponovila je da će prosvjetari imati podršku i da će dobijati povratne informacije o tome kako primjenjuju kurikularnu reformu.

 – Nastavnici neće ući nespremni u ovaj proces, dodala je Hota-Muminović.

Potcrtala je da je jedan od ciljeva da nastavnici budu više učitelji, a manje ocjenjivači. Upravo je prosvjetne radnike navela kao one koji moraju izvući potencijal đaka.

 – Kada je učitelj pritisnut tim da mora imati ocjene, sve stizati na način da je i sam pod pritiskom, onda to nije cilj obrazovanja. Ocjena nije jedina povratna informacija. Povratnu informaciju moraju imati i učitelj i učenik. Ocjenjivanje mora biti prilagođeno, rekla je.

“Škola mora biti atraktivnija”

Kurikularnu reformu vidi kao doprinos tome da škola bude atraktivna za djecu.

 – Škola mora biti konkurentnija i mora ponuditi više. Mora biti mjesto sigurnog i sretnog odrastanja, potcrtala je i ukazala na to da će bez obzira na bilo koju reformu učenje biti veliki izazov jer su učenje i podučavanje težak proces.

Poručila je da želi postići da taj proces bude dobar, podnošljiv i atraktivan.

“Ne može se odstupiti od općeg znanja”

Potvrdila je da reformom žele usmjeriti đake u skladu s njihovim afinitetima, ali da pri tome ne budu uskraćeni za osnovno, opće znanje.

 – Čovjek ne može odmah ući u subspecijalizaciju. To nije logično, jer kakve ćemo imati ljude. Neće biti u stanju da obuhvate bilo šta što je drugačije. On mora cjelovito sagledati društvo i zato mora imati opće znanje. Svijet jeste brz i on bi nas odmah ubacio u neku subspecijalizaciju, ali to ne može tako. Postoje stvari koje se moraju spoznati i znati. To će uvijek biti tako, jer trebamo građane svijeta, koji znaju za različitosti i kojem mogu sa samopouzdanjem doprinijeti. Kroz posebne programe se prepoznaju posebni talenti svakog djeteta, smatra.

Ministrica Hota-Muminović je navela da se kurikularna reforma odnosi na učenike predškoslskog, osnovnog i gimnazijskog obrazovanja.

Dualno obrazovanje u srednjim stručnim školama

Najavila je zakon o dualnom obrazovanju za đake srednjih stručnih škola, a sa ciljem da imaju više praktičnog učenja. Ukazala je da će se to raditi po uzoru na zemlje u kojima je dualno obrazovanje vrlo dobro, poput Njemačke.

Prema njenim riječima, postepeno će se povećavati broj časova tokom kojih će đak biti u privredi, a nastavnici i mentori u firmama će sarađivati i pratiti napredak učenika.

Zaključila je da se reformom obrazovanja mora postići da obrazovanje zaista bude visoko na listi prioriteta u svakodnevnom životu učenika, roditelja i cijelog društva. Napomenula je da obrazovanje mora imati podršku svih aspekata društva.

Poručila je da reformom do izražaja moraju doći rad, posvećenost, pravednost i dostupnost u obrazovanju.

– Mladi ljudi nisu samo akteri, već oni koji će sutra donositi važne lične i profesionalne odluke koje će biti važne za Bosnu i Hercegovinu, kazala je ministrica odgoja i obrazovanja KS Naida Hota-Muminović.

Podsjećamo da je nacrt novog kurikuluma dostupan na “Online platformi za kurikulum”. Za svaki predmet sadrži opis, ciljeve učenja i podučavanja, odgojno-obrazovni ishode, način vrednovanja stečenog znanja te pruža mogućnost učestvovanja u javnoj raspravi – davanje mišljenja o predloženom za svaki predmet.

Korisničko ime i pristupna šifra su isti i glase: kurikulum.