Namir Ibrahimović, donedavni voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo, direktor sarajevske Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić” i osoba koja se aktivno bavi poboljšanjima u oblasti obrazovanja, u podcastu “Zadnja klupa” otvoreno je govorio o stanju u obrazovnom sistemu naše zemlje, kao i uslovima za poboljšanja u ovoj važnoj oblasti.
– Malo je šta toliko zapušteno kao obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, poručio je Ibrahimović objasnivši:
– Mi u BiH govorimo o tri obrazovna sistema koja se regulišu na osnovu tri različita nastavna plana i programa. Temeljni problem je zastarjelost u pristupu. Metode učenja i podučavanja su još uvijek one koje su u ove krajeve došle sa Austro-Ugarskom u konceptu frontalnog predavanja i onoga što se očekivalo od učenika – da neku količinu informacija zapamte i reproduciraju u onom obliku kako to profesor ili nastavnik traži. Tada je počela i stroga podjela izučavanja predmeta koja je zadržana do danas i nastavnici jednog predmeta se uopće ne zanimaju za to šta rade nastavnici drugog predmeta, iako podučavaju istu djecu.
Udžbenici pisani prije 13 godina, zastarjeli pristup učenju
Sagovornik “Zadnje klupe” je uvjeren da naše škole nisu organizovane tako da potiču učenike i da polaze od mogućnosti svakog učenika pojedinačno, već posmatraju da svi u učionici znaju isto i imaju mogućnost da napreduju na isti način i u istom predviđenom vremenu, kao i da ne postoji ništa drugo osim konkretnog predmeta.
– Zbog toga je vrlo često u Bosni i Hercegovini škola trauma, otvoreno poručuje Ibrahimović koji nije zadovoljan što među nastavnicima ima onih koji su, kako kaže, shvatili koliko najmanje moraju da rade i da rade tačno toliko.
Govoreći o udžbenicima, kazao je kako je u FBiH “najmlađi” udžbenik koji se koristi u osnovnoj školi izdat 2012. godine, a koriste se i oni iz 2008.
– Ono što je paradoksalno, udžbenik informatike za 6. i 7. razred je napravljen prije nego što se smartphone pojavio. Sve je u nekom trenutku 2008. i 2009. godine stalo, a od tada se desila revolucija u tehnologiji i vjerovatno svakom djetetu, roditelju i nastavniku djeluje groteskno da rade na osnovu tog udžbenika, ali sistem je napravljen tako da niko tu temu suštinski ne propituje, upozorio je ovaj stručnjak.
Ibrahimović je stava da bh. obrazovnom sistemu nedostaje hrabrosti, inovativnosti i spremnosti da zahtijevamo da, ako već provodimo toliko vremena unutar školskog sistema, od njega dobijemo kvalitetne stvari jer to je naše i sve što propustimo tada kasnije će biti mnogo teže nadoknaditi.
Kako izgleda idealan obrazovni sistem?
– Uskraćivanje kvalitetnog obrazovanja u školama je temeljni problem, smatra Namir.
U razgovoru za podcast “Zadnja klupa” dobio je “zadatak” da zamisli idealan obrazovni sistem.
– Škole koje će imati bolje obrazovanje moraju biti fleksibilnije u učenju i podučavanju, moraju promijeniti okruženje u kojem se djeca nalaze, to ne smiju više biti redovi klupa koji gledaju u katedru i profesora, to mora biti škola u kojoj će se polaziti od toga šta dijete zna i napraviti mu se jasan put kako bi dosegao sve ono što je potrebno i što su obrazovni stručnjaci rekli da bi dijete trebalo da uradi. U takvoj školi će se razvijati ključne kompetencije djece, djeca moraju naučiti da sarađuju jedni s drugima, da komuniciraju, moraju se osposobiti da kritički promišljaju i mora im se pomoći da razviju svoju kreativnost. Ovakva škola kakvu sad imamo ubija kreativnost, a u idealnoj školi djeca moraju biti sretna kada dolaze, objasnio je Ibrahimović.
Kada je riječ o primjeni znanja koja se steknu u školi, kao najveći problem istakao je što niko ne traži funkcionalnost znanja.
– PISA 2018. je pokazala da više od polovine učenika u BiH nije u stanju da ostvari minimum funkcionalnog znanja. Više od polovine učenika nije u stanju iz jedne rečenice izvući redukovanu informaciju, podsjetio je na alarmantne podatke istraživanja među učenicima u našoj zemlji.
U pohodu na svjetski rekord
Na kraju razgovora Namir je otkrio da sa svojim podcastom “Besjede o obrazovanju” planira srušiti rekord koji sada za audio podcast iznosi 38 sati te da će pričati isključivo o obrazovanju.
“Zadnju klupu” možete pratiti na Facebooku, Instagramu i YouTubeu.
Projekt se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), prenosi Klix.ba.