Gabrijela Matković školski je psiholog, a dala je zanimljiv osvrt na posljednje dane u aktuelnoj školskoj godini za portal Zenskirecenziraj.
– Budući da sam školski psiholog, kroz čitavu školsku godinu djeca mi neprestano dolaze razgovore, odvijaju se razne situacije te je radni dan vrlo dinamičan. Pred kraj škole osjeti se nekoliko etapa: mjesec do dva prije kraja znatno se akumulira stres, zbog čega stručna služba ima pune ruke posla… Neka su djeca potištena i pod stresom zbog ocjena, dobar dio njih ulazi u sukobe i slično, dok su neki problemi stalni, poput kompleksnih porodičnih situacija, crta ličnosti i tako dalje, istakla je na početku Gabrijela.
– Zanimljivo je to što dvije do tri sedmice prije kraja školske godine uredi stručne službe praktički zjape prazni – učenici u fokusu imaju samo jedno, a to je ispravljanje ili podizanje ocjena, pogotovo kod sedmih i osmih razreda. Tu i tamo kapne koji učenik koji se teško nosi sa stresom, ali čak i oni često gledaju nervoznim pogledom pitajući se zašto su tu kad moraju učiti. Naravno, učenici koji imaju interes dolaziti, dolaze i pred kraj školske godine, aliuočljivo je da je “potražnja” u tom periodu smanjena. Potom imamo još jedan zanimljiv fenomen: svi oni koji rade u školi, strepe od zadnjeg dana škole jer se gotovo svake godine najveći incidenti dogode upravo na zadnji dan škole. Naravno, valja imati na umu da je svaka škola specifična te da iskustva variraju od škole do škole, dodala je.
Zadnja sedmica nastave posebno je izazovna – i za učenike i za školske uposlenike
– Postavlja se pitanje zašto je to tako… U pitanju je kombinacija nekoliko faktora – djeca su opuštena i već im je „podne“ od škole. Kakve psihološke radionice, kakve aktivnosti, kakvi razgovori? Pusti ih da se druže, pričaju i rade što žele. Isto tako, učitelji pred učenike više ne postavljaju toliko zahtjeva te im u nekoj mjeri puste da rade što žele (ako su, naravno, izvršili sve školske obaveze). Upravo u nedostatku strukturiranih aktivnosti učenici mogu sami tražiti načine kako se zabaviti, što ponekad može uključivati neprimjerene ili opasne radnje. Zadnji dan škole učenici viših razreda posebno doživljavaju kao priliku za slavlje, zbog čega su uzbuđeni i često nepromišljeni u svojim postupcima. Dok su djeca u školi za vrijeme zadnjeg dana škole, situacija je još koliko toliko pod kontrolom. Kada ostaju bez nadzora, većina njih osjeća određeni socijalni pritisak da čine nešto što možda i ne bi htjeli – da konzumiraju alkohol ili se ponašaju neprimjereno. Isto tako, osmaši su pod stresom zbog promjena koje dolaze, bilo da se radi o prelasku u novu školu, rastanku s prijateljima ili neizvjesnosti oko budućnosti. Taj stres može rezultirati nepredvidivim ponašanjem, stoga je kao uposlenik škole vrlo izazovno biti odgovoran za posljednje dane nastave. Važno je osigurati jednaku dozu kontrole i opuštenosti, dodala je Gabrijela koja ima višegodišnje iskustvo rada sa učenicima u školama.
Jesu li učenici opterećeni peticama ili jedinicama?
Kao pitanje postavlja se teorija da veliki broj učenika je zabrinut i najboljim i najgorim ocjenama, što je narativ kojeg najčešće donose iz vanjske sredine, prijatelja, porodice.
– Budući da krajem školske godine dolazi i zaključivanje ocjena, zgodno pitanje za postaviti jest: “Jesu li učenici više opterećeni peticama ili jedinicama?” Istraživanja pokazuju da su opterećeni i peticama i jedinicama, ali iz različitih razloga. Peticama su opterećeni oni učenici koji imaju visoke ambicije ili njihovi roditelji, a ponekad i učenici koji imaju visoko izraženo uspoređivanje s drugima. O opterećenosti peticama ovisi i atmosfera u razredu. Ako se u razredu potiče takmičarski duh, veća je i vjerojatnost da će učenici osjećati pritisak imati sve petice. Iz vlastitog iskustva mogu reći da se opterećenost peticama intenzivira u sedmim i osmim razredima zbog kriterija srednjih škola. S druge strane, u školama često vlada mišljenje da je sramota dobivati jedinice i dvojke, stoga su učenici često zabrinuti ako im se dogodi poneka loša ocjena. Nažalost, sve više djece ocjene poistovjećuje sa svojom vrijednošću i pojmom o sebi, stoga je jedna od glavnih zadaća današnjih psihologa i pedagoga pomoći djeci kako da prevladaju pritisak od vrednovanja u školama, završila je Matković.