Kako lakše zapamtiti gradivo: Najbolje mnemotehnike za učenike

Ako ti se često dešava da učiš satima, a sutradan se ne možeš sjetiti skoro ničega – možda ti ne treba više vremena za učenje, već bolja tehnika.


Učenje ne mora uvijek biti naporno i dosadno. Uz pomoć mnemotehnika – posebnih metoda za lakše pamćenje – moguće je zapamtiti velike količine informacija brzo i efikasno. Ove tehnike koristi veliki broj uspješnih učenika i studenata širom svijeta, jer pomažu da se gradivo poveže sa slikama, pričama, ritmom ili već poznatim pojmovima. Dobra vijest? Možeš ih primijeniti odmah i učiniti svoje učenje pametnijim, a ne dužim.

Šta su mnemotehnike?

Mnemotehnike su trikovi i strategije koje olakšavaju pamćenje. Umjesto da učiš „napamet“, ove tehnike ti pomažu da informacije organiziraš, povežeš i pretvoriš u nešto što ti je blisko i lako za zapamtiti. One funkcionišu zato što koriste način na koji naš mozak najbolje pamti – kroz slike, asocijacije, rime i povezanost.

Akronimi i skraćenice

Akronimi su riječi sastavljene od početnih slova pojmova koje želiš zapamtiti. Na primjer, ako učiš vrste glagola u bosanskom jeziku – radni, trpni i povratni – možeš zapamtiti riječ RTP. Slično tome, možeš napraviti duže rečenice u kojima svaka riječ počinje početnim slovom pojma koji moraš naučiti.

Primjer: Za planete Sunčevog sistema (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun):
Mali Veseli Zeko Mjesečari Jako Sporo Uz Nebo

Vizualizacija i mentalne slike

Zamisli ono što učiš kao sliku ili film u glavi. Što je slika neobičnija i smješnija – to bolje! Na primjer, ako trebaš zapamtiti da Berlin leži u Njemačkoj, možeš zamisliti medvjeda (simbol Berlina) koji vozi auto sa tablicama „D – Deutschland“. Što čudnije, to pamćenje duže traje!

Lanci asocijacija

Poveži pojmove koje učiš u neku smislenu priču. Ako trebaš naučiti redoslijed historijskih događaja, smisli kratku priču koja ih uključuje. Na taj način pamtiš redoslijed kroz tok događaja, a ne napamet.

Primjer: Za tri važna događaja: osnivanje škole, prvi učitelj i dolazak učenika, možeš zamisliti da škola „prvo oživi“, zatim dođe „čika Učitelj“ koji priprema učionicu, a onda dolazi „vojska učenika sa torbama“ spremna za znanje.

Rime i ritmovi

Ritmične rečenice i pjesmice lako se pamte. Djeca već od malih nogu uče brojalice upravo zato što se ponavljaju i imaju ritam. Isto možeš uraditi i s gradivom.

Primjer za padeže:
Nominativ pita: KO? ŠTA?
Genitiv zna: KOGA? ČEGA?

Metoda “dvorane sjećanja” (metoda locija)

Zamisli poznat prostor, npr. svoju sobu ili školu. Svaku informaciju koju trebaš zapamtiti „smjesti“ na određeno mjesto u tom prostoru. Kada trebaš ponoviti gradivo, samo „prođi“ kroz taj prostor u svojoj glavi i „pokupi“ informacije.

Primjer: Na radni stol staviš definiciju fotosinteze, na krevet hemijske formule, a u ormar nazive biljaka. Što jasnije i šarenije to zamisliš – to bolje funkcioniše.

Fizičko kretanje i pamćenje

Ponekad će ti pomoći i da ustaneš i krećeš se dok učiš. Hodanje ili čak korištenje ruku i gestikulacije dok ponavljaš gradivo može pomoći mozgu da bolje zapamti informacije, jer koristiš i motoričku memoriju.

Mnemotehnike su moćan alat u rukama svakog učenika koji želi učiti pametnije, a ne duže. Iako ne postoji „jedna savršena metoda“ za sve, eksperimentisanjem možeš pronaći onu koja tebi najbolje odgovara. Što češće koristiš ove tehnike, to će tvoje učenje postajati lakše i zanimljivije. A najbolji dio? Sve ih možeš početi primjenjivati već danas.