Dijete gleda u prazno: Kada se zabrinuti?

Gledanje u prazno roditelje može zabrinuti, ali kada je potrebna briga?


Djeca nekad rade po malo “čudne” stvari. Jedna od njih je sigurno gledanje u prazno. Odnosno, mnoga djeca se znaju zagledati u ništa, kao da se na tom mjestu nalazi neka njima jako zanimljiva osoba.

To roditelje ponekad uznemiri, a nije čudno zapitati se, zašto to djeca rade i treba li tome pridavati neku posebnu pažnju?

Mala djeca

Gledanje u prazno sasvim je normalno za malu djecu. Prestimulirana djeca ili ona koju su preplavili osjećaji čak se i smiruju na takav način. U jednom se trenutku mogu igrati s vam i smijati, a u drugom se okrenuti na drugu strnu, zagledati i zašutjeti. Oduprite se porivu da “prekinete” tok djetetovih misli. Treba mu vremena za oporavak, piše djecjaposla.com.

Starija djeca

I starija djeca ponekad trebaju trenutak za sebe. Studija je proučavala djecu takozvane “sanjare” koji odlutaju na trenutak za vrijeme nastave i to više puta. Navodno takva djeca postižu bolje rezultate u školi od svojih vršnjaka. Naime, djeca znaju skrenuti pogled kada im je nešto teško za shvatiti, pa na taj način razmišljaju ili organiziraju informacije u glavi. Djeca koja sve vrijeme gledaju u učiteljicu oslanjaju se, tvrde znanstvenici, previše na vizualne tragove što bi im moglo otežati preradu informacija.

Autizam

Gledanje u prazno ili kada dijete izgleda kao da živi u nekom svom svijetu može biti i znak autizma. Autizam se najčešće dijagnosticira nakon druge godine života, ali ako primjećujete da i mlađe dijete izbjegava kontakt očima, i uvijek gleda u nešto osim u vas, možete zatražiti mišljenje svoga liječnika. Mala djeca naime često gledaju u lica odraslih jer traže i uče o socijalnim tragovima koji se očituju u izrazima.

No, autizam ima još mnogo tragova, nikako samo ovaj jedan pa ne trebate pretjerivati kao vam se dijete dvaput zagleda u prazno. S druge strane, ne treba niti propustiti priliku za ranom dijagnozom i intervencijom.

Neepileptički napadi

Ti se napadi najčešće pojavljuju u dobi između 4 i 14 godina, a nestanu uglavnom sami od sebe do djetetove punoljetnosti. No, između tih napada i sanjarenja tokom dana postoji velika razlika. Napadi se mogu dogoditi u bilo koje vrijeme, čak i tokom fizičke aktivnosti. Djeca vam se neće odazvati ako ih pozovete i ne mogu se jednostavno “istrgnuti” iz svog stanja. Napadi se mogu pojaviti više puta tokom dana i trajati oko 20 sekundi.

ADHD

Uprkos hiperaktivnosti, djeca s ADHD-om mogu provesti začuđujuće puno vremena buljeći u prazno. Buljenje u prazno uz pretjeranu aktivnost može biti jedan od simptoma ADHD-a, ali kao i u slučaju autizma, ne mora značiti ništa. No, ako ste zabrinuti, posavjetujte se s liječnikom.