7 zanimljivih sličnosti sporta i učenja

Iako na prvi pogled nespojivi, sport i učenje ipak imaju nekih dodirnih tačaka koje nam mogu pomoći da nešto naučimo o učenju


SylwiaAptacy / Pixabay

Sport i učenje… Hm, djeluje kao čisti oksimoron, spoj nespojivog. Vatreni led, glupa pamet, tiha buka… jedno se odnosi na tijelo, a drugo na um, jedno bilda mišiće, a drugo osnažuje misli, jedno znači vještinu u nogama i rukama, drugo vještinu u glavi, piše miss7mama.24sata.hr.

Zašto se ovo dvoje onda uopšte dovodi u neku korelaciju? Prvo, trenutno je jako moderna interdisciplinarnost, odnosno povezivanje više različitih područja kako bi se bolje objasnio neki pojam, cjelovitije razvila neka teorija ili razradila ideja. Povezivanje sporta i učenja je dakle, očito jako interdisciplinarno, toliko da interdisciplinarnost pravi špagu, rastežući se sve do granica s oksimoronom.

Drugo, sport i učenje ipak imaju nekih dodirnih tačaka koje nam mogu pomoći da nešto naučimo o učenju.

1. Cilj

U svakome sportu postoji neki cilj. Zabiti gol, preskočiti najvišu visinu, pretrčati određenu metražu najvećom brzinom… Cilj učenja je razumijevanje. Ne površno usvajanje podataka, bez njihovog međusobnog povezivanja, već izgradnja sistema znanja u kojem su svi podaci međusobno umreženi. Npr. nije dovoljno samo ubaciti u ”korpu mozga” informacije da vazdazelena vegetacija u području sredozemne klime – koju obilježavaju topla i suha ljeta – ima neke od sljedećih karakteristika: debela ili smolasta kora, iglice i tvrdo kožasto ili dlakavo lišće, duboko korijenje; već treba povezati karakteristike vazdazelene vegetacije s obilježjima sredozemne klime. ZBOG visokih temperatura i manje količine padalina, drveće se moralo zaštiti od isušivanja, ZATO ima debelu i smolastu koru koja sprečava isparavanje vode, ZATO je lišće igličastog oblika (jer je isparavanje manje što je površina manja), ZATO je lišće kožasto ili dlakavo – jer smanjuje isparavanje, a korijenje je duboko kako bi došlo do podzemne vode. Ukratko obilježja klime (topla i suha ljeta) povezana su s obilježjima vegetacije (koja se prilagodila visokim temperaturama i sušnim razdobljima).

Nije loše prije svakog učenja podsjetiti se što nam je cilj tokom ove utakmice. Razumijevanje.

2. Izdržljivost

Fascinira me fizička izdržljivost sportista. Još otkako sam pokušala uvesti trčanje kao redovnu fizičku aktivnost. Sportisti se toliko čvrsto i nepokolebljivo nose s naporima da ti isti napori djeluju kao lagano trčkaranje osunčanom cvjetnom livadom kojom se prolijevaju zvuci nježnih pjesmuljaka. Upravo to što njihova aktivnost djeluje lagano, govori o tome koliko su oni sami ustrajni, žilavi i izdržljivi.

Nešto od te sportske izdržljivosti možemo primijeniti i u učenju. Sport znači izdržljivost tijela, a učenje izdržljivost uma. Sportisti trče nogama, učenici trče mozgom. Prilikom učenja mozak treba biti aktivan, ustrajno se postaviti prema sadržaju učenja, biti nepokolebljiv i izdržati napore.

3. Trening

Svima je jasno da sportisti treniraju. I što više treniraju, postaju vještiji, izdržljiviji i bolji. Učenje također treba trenirati. Učenje se vježba i uči. Osim što se tehnike učenja mogu uvježbati (kao neki stil plivanja, tehniciranje loptom ili servis u tenisu), mogu se istrenirati i izdržljivost i koncentracija. Što više treninga odradimo, bit ćemo izdržljiviji te će nam ono što nam je prije bilo naporno biti puno lakše, a moć koncentracije veća.

4. Fokusiranost

Šta bi se dogodilo da nogometašu odvrludaju misli, da počne misliti npr. na palačinke koje je jučer jeo ili na neku objavu s Facebooka, da samo na par sekundi odvrati pažnju s lopte? Možda ne bi dočekao loptu na vrijeme, možda je ne bih uspio oteti protivniku, možda bi propustio zabiti gol, a možda bi i primio gol. Sportisti moraju biti jako fokusirani. To je lekcija koju bismo trebali aplicirati i na učenje.

Ako se koncentriramo i mislimo samo na sadržaj učenja, bit ćemo prije gotovi, a i učenje će biti puno kvalitetnije. Dakle, neka oči budu na lopti!

5. Odricanje

Osobe koje se ozbiljnije bave sportom ponekad propuste neki izlazak jer imaju trening, praznike ne provode samo odmarajući se, već i vježbaju. Ne pogledaju svaki film koji bi htjeli, ne prisustvuju svakom druženju s prijateljima, ne rade uvijek ono što bi im pružilo zadovoljstvo i priuštilo odmor. Povremeno se odriču nekih zadovoljstava kako bi trenirali. Zato i postaju dobri. Učenje također zahtjeva odricanje. Poneki izlazak treba propustiti, film preskočiti, a druženje odložiti. Ako želimo znati, ako želimo biti obrazovani, informirani i načitani, moramo se i odricati. To će se isplatiti u budućnosti! Znanje koje smo pritom stekli i vještine koje smo razvili, to će nam omogućiti.

6. Protivnici

Protivnici u učenju su nefokusiranost, umor i težak sadržaj. Sve ih treba shvatiti upravo tako – kao protivničku ekipu koju treba pobijediti. Misli treba zauzdati i usmjeriti ih na loptu, i samo loptu; umor izdržati, još malo, a težak sadržaj shvatiti kao izazov, kao rekord koji treba oboriti!

7. Sudac

Suci na utakmicama učenja nisu profesori, ocjene niti bilo koji drugi oblik vanjskog vrednovanja, već jedino i samo – kvaliteta. Ako je rezultat kvalitetno znanje, onda je to bod za nas.

Stari Rimljani nisu uzalud imali poslovicu mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu). Tijelo i duh dva su neodvojiva entiteta; jedan se razvija sportom, a drugi učenjem. Tu nije riječ o dvije sulude kontradiktornosti, nego o pomicanju granica dvije čovjekove dimenzije. Sport pomiče granice. Granice tijela, brzine, snage. Učenje također pomiče granice. Granice uma, spoznaje, čovjeka. Zajedno pomiču granice čovjekovih mogućnosti.

(Školski.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Školski.ba
Školski.ba je informativno-edukativni portal namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini, učiteljima, nastavnicima i roditeljima.